On je naveo da je protekle sedmice po biodiverzitetu u svijetu najpoznatiju špilju "Vjetrenica" posjetila ekipa od osam speleologa raznih struka da bi izvršili određena ispitivanja u vezi s nedavnim otkrićem skupine uginulih vodenih organizama u jednom od špiljskih jezera.
U Trećem kalcitnom jezeru, udaljenom oko 480 metara od ulaza u špilju, slovenski biospeleolozi su pronašli više od 25 uginulih rakova iz skupina kozica i rakušaca. Pretpostavka je bila da su taj ekološki incident mogli izazvati toksični materijali s površine ili materijali uneseni tokom posjeta špilji.
Lučić je ustvrdio da su Vjetrenicu obišli fizički speleolozi, biolozi, geolozi-paleontolozi, karstolozi i hidrolozi. Riječ je o ekipi stručnjaka iz Zagreba koja je provodila istraživanja na Dubrovačkom primorju te su njezini članovi zamoljeni da prijateljski i kolegijalno izvrše promatranja u "Vjetrenici" za kojima se duže vremena osjeća potreba.
"Nije bio moguće poduzeti veća istraživanja, jer nadležna tijela u BiH nisu odgovorila na molbu za financijskom podrškom", ističe Lučić.
Od ugibanja faune u jezero su doticale veće količine vode koje su mogle promijeniti njezin sastav kakav je i bio u trenutku uginuća faune. Međutim, upozorava Lučić, i ovaj put je primijećeno vrlo malo faune. Razlog može biti u činjenici da je površina vode veća te da se fauna skloni u udaljenije dijelove, ali nije isključena ni mogućnost agresivnih sastojaka u vodi, koje mogu registrirati samo specijalna toksikološka istraživanja.
Izvršno je i promatranje koštanih ostataka, ukupanih u glinu završnog dijela Vilina gumna, nedaleko od ulaza u "Vjetrenicu". Ocijenjeno je da se ne radi o važnim paleontološkim nalazima, nego kostima domaćih životinja - goveda, svinje, ovce i koze. Smatra se da su ih nepoznati posjetitelji u novije vrijeme, do nekoliko stotina godina unazad, vjerojatno koristili za prehranu.
Jedan od ciljeva bio je promatranje faune u ulaznom dijelu špilje, u vrijeme kad iz "Vjetrenice" ne puše vjetar (zbog zatvaranja njegova kruga potapanjem sifona na 1.003 metra daleko od ulaza). Rezultati nisu pokazali veliku razliku u broju i sastavu organizama u odnosu na ljetno vrijeme, ali je zaključeno da slična istraživanja treba nastaviti, kazao je Lučić.
Špilja "Vjetrenica", koja se nalazi u hercegovačkom kršu, smatra se biospeleološki najbogatijom na svijetu. Od 190 živih organizama koji špilju čine svjetskim rekorderom, čak 90 pronađenih vrsta ne može se vidjeti nigdje drugdje u svijetu. Pretpostavlja se da špilja Vjetrenica ima još neistraženih otvora kroz koje u njezinoj unutrašnjosti stalno struji zrak. Dosad su znanstvenici otkrili 6.500 metara špilje, a turistima je od toga dostupno samo deset posto.
Slavnoj glumici odstranjene grudi nakon dijagnoze raka: Bila sam u potpunosti shrvana
