Vlast u USK ne odustaje od spornih odredbi zakona o zapošljavanju službenika bez konkursa
Prva namjera Vlade USK bila je da ovakav princip netransparentnog zapošljavanja državnih službenika omogući na period od tri godine, ali je nakon žestokih kritika javnosti ovaj dio izmijenjen te je navedeno da državni službenik bez konkursa ne može raditi duže od godinu. Ostaje nejasno zbog čega vlast u Unsko-sanskom kantonu i ovakav vid popunjavanja radnih mjesta ne provodi putem javnih konkursa te da li će eventualno ova odredba dovesti do politizacije već politizovane javne uprave.
Prije upućivanja ranijeg teksta nacrta ovog zakona na razmatranje Vladi USK u Ministarstvo pravosuđa i uprave USK stigle su brojne primjedbe počevši od Agencije za državnu službu FBiH, Saveza općina i gradova u FBiH, SIGME, Direkcije za evropske integracije BiH, Samostalnog sindikata državnih službenika i namještenika u organima državne službe, sudskoj vlasti i javnim ustanovama pa sve do Sindikalne organizacije kantonalnih organa vlasti, službi i tijela uprave Bihaća.
"Prije sačinjavanja ovog nacrta zakona analizirane su primjedbe i sugestije koje su dostavili Agencija za državnu službu FBiH, sindikalne organizacije kantonalnih i općinskih organa vlasti te organi uprave i sudske vlasti gdje je Ministarstvo pravosuđa i uprave USK prihvatljive prijedloge ugradilo u ovaj nacrt zakona", piše u obrazloženju novog teksta zakona.
Samostalni sindikat državnih službenika i namještenika u organima državne službe i sudske vlasti USK dostavio je 9. septembra 2019. godine komentar na Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj službi u USK, u kojem je iznio brojne primjedbe na navedena zakonska rješenja.
Samo jedna od kritika odnosi se na odsustvo iz državne službe koje može trajati i nekoliko godina, odnosno, kako navode, neracionalno nametanje obaveze državnom službeniku da uz minimalnu naknadu od 20 posto obavlja poslove dodatnog radnog mjesta. Sindikat smatra nužnim normirati maksimalni period, ne duži od šest mjeseci, u kojem je državni službenik dužan obavljati ove poslove.
Sindikatu je sporna i odredba kojom se omogućava čuvanje radnih mjesta državnim službenicima koji budu imenovani na pozicije direktora u organima vlasti ili javnim preduzećima, zatim dio koji se odnosni na to da žalbe ne odgađaju izvršenje prilikom postavljanja državnih službenika te odredba kojom se omogućava prijem državnih službenika bez raspisivanja javnog konkursa.
"Ovakvo pravno rješenje smatramo potpuno neprihvatljivim ukoliko se teži osiguranju jedinstva procedura i kriterija za prijem u državnu službu u USK sa sistemom državne službe u BiH i FBiH. Prijem bez konkursa u državnu službu u cijelosti eliminiše konkurenciju i mogućnost izbora najboljeg kandidata te se diskriminišu građani BiH na način da im se omogućava jednak i pravičan pristup javnim službama, uz opće uslove jednakosti", piše u komentaru.
Sindikat podsjeća da je ovakav postupak prijema u državnu službu diskriminatornim ocijenio i Ustavni sud FBiH u presudi iz 2016. godine, a koji je smatrao da bi se ovakvim rješenjima ugrozili principi zakonitosti, transparentnosti i javnosti, odgovornosti prema građanima, efikasnosti i ekonomičnosti te profesionalizma i nepristrasnosti.
