BiH
7

Vlada USK odobrila kredit za kantonalnu bolnicu u Bihaću u iznosu od 2 miliona KM

Piše: M. Ć.
Foto: Klix.ba
Foto: Klix.ba
Kako bi se omogućilo poslovanje kantonalne bolnice "Dr. Irfan Ljubijankić" u Bihaću, kojoj već duže vrijeme prijeti finansijska blokada, Vlada Unsko-sanskog kantona dala je saglasnost za kreditno zaduženje bolnice u iznosu od 2 miliona KM.

Postoji čitav set problema vezanih za kantonalnu bolnicu "Dr. Irfan Ljubijankić", a usljed požara koji je zadesio bolnicu prije tri godine, svi problemi su se akumulirali i u punom kapacitetu pokazali svu kompleksnost i sadržinu.

Novim revolving kreditom u visini od 2 miliona KM, odobrenim od strane Vlade USK, privremeno bi se osigurala likvidnost bolnice i izbjegle vrlo izvjesne blokade njenog rada.

"Ovim kreditom nastojimo da pomognemo kantonalnoj bolnici kako bi prebrodila dio gorućih problema, mada u nedostatku finasijskih sredstava za sanaciju, primjerice operacionih sala, i to se čini malim", istakao je Izudin Saračevič, premijer USK.

Svake godine bolnica posluje sa ogromnim gubicima, a najveći problem ustanove je veliki broj neosiguranih lica na području Unsko-sanskog kantona. Evidencije pokazuju da na području ovog kantona, od ukupnog broja stanovnika, ima oko trideset posto neosiguranih lica, od čega je veliki broj njih u stanju zdravstvene i socijalne potrebe.

"Iako se u zakonskim rješenjima navodi da se prava neosiguranih osoba finansiraju iz budžeta kantona ili općina, to niko ne čini. Znači, troškovi liječenja takvih osoba padaju isključivo na nas", izjavio je ranije Smail Dervišević, direktor bolnice.

Višegodišnje akumuliranje troškova u proteklim godinama rezultiralo je nemogućnošću da se izmiruju dugovi prema dobavljačima, kao i tekući troškovi poslovanja. Sve je to često dovodilo do blokada računa i prinudnih naplata. Takve situacije rješavane su pozajmicama ili kreditima, pa se godinama stvarao začarani krug zaduženosti.

Kantonalna bolnica "Dr. Irfan Ljubijankić" u Bihaću najveća je "firma" na prostoru USK te sa svojih 870 uposlenika pruža usluge prema skoro 300.000 pacijenata.

Nakon katastrofalnog požara iz jula 2013. godine, kapaciteti bolnice su vidljivo smanjeni: sa 680 kreveta kojima su tada raspolagali, spali su na njih 450, a umjesto četiri operacione sale, trenutno postoje dvije, smještene na odjelu neurologije.