Vlada FBiH: Utvrđen Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lijekovima koji se upotrebljavaju u veterinarstvu

Jasno je opredjeljenje koje se dosljedno razrađuje u Zakonu da poljoprivredno zemljište ima prvenstvo korištenja za poljoprivrednu proizvodnju, u odnosu na sve druge funkcije i namjene, pa su, stoga, poslovi upravljanja, zaštite, uređenja i njegovog racionalnog korištenja od općeg interesa za Federaciju, kantone i općine.

Materijalni i drugi uslovi za ove poslove osiguravaju se preko Federalnog i kantonalnih ministarstava nadležnih za poljoprivredu.

UREDBA O OBAVLJANJU PRETHODNIH RADOVA ISTRAŽNOG KARAKTERA NA NACIONALNIM SPOMENICIMA

Vlada FBiH je donijela Uredbu o obavljanju prethodnih istražnih radova na nacionalnim spomenicima. Donesena je s ciljem da se pravno reguliše postupak i način pribavljanja suglasnosti za prethodne radove na nacionalnim spomenicima radi preduzimanja mjera za zaštitu, konzervaciju, prezentaciju i rehabilitaciju nacionalnih spomenika.

Odnosi se na radove istraživanja i ispitivanja terena, snimanja stanja, prikupljanje podataka za projektiranje i radove neophodne za izradu tehničke dokumentacije radi odobravanja zaštite, konzervacije, prezentacije i rehabilitacije nacionalnih spomenika.

Saglasnost za obavljanje prethodnih radova utvrđuje područje, obim, uvjete, mjere, vrijeme otpočinjanja i trajanje istražnih radova na nacionalnim spomenicima.

ODLUKA O REPROGRAMIRANJU DUGA OPĆINI GORAŽDE

Vlada FBiH dala je saglasnost na Odluku Nadzornog odbora JP Direkcija cesta FBiH o reprogramiranju duga Općini Goražde po Rješenju o dozvoli izvršenja Općinskog suda u Goraždu u ukupnom iznosu od 968.348,10 KM.

Ovo dugovanje reprogramiraće se u 36 jednakih mjesečnih rata, pri čemu rata iznosi 26.898,59 i uplaćivat će se do petog u mjesecu za prethodni mjesec počev od 1. aprila 2008.godine.

Ukoliko Općina Goražde ne uplati jednu mjesečnu ratu u ostavljenom roku nastaviće se postupak izvršenja po rješenju Općinskog suda.

SAGLASNOST NA ODLUKU UO BH ŽELJEZNIČKE JAVNE KORPORACIJE SARAJEVO O RADU U 2007 .GODINE

Vlada FBiH je danas dala saglasnost na Odluku Upravnog odbora Bosanskohercegovačke željezničke javne Korporacije za period od 1. januara do 31. decembra 2007. godine.

Ova korporacija osnovana je na temelju Zakona o javnim korporacijama i Sporazuma između RS i FBiH kao dio transportne organizacije.

Aktivnosti u Korporaciji u ime FBiH stalno obavlja Federalno ministarstvo prometa i komunikacija kao resorno za ovu oblast, operativno provodeći suosnivačka prava i obaveze Federeacije i podstičući ostvarivanje funkcija Korporacije dodijeljenih joj Sporazumom o osnivanju.

U navedenom izvještajnom periodu obavljane su slijedeće aktivnosti: dodjela željezničkih pravaca za međuentitetski i međunarodni saobraćaj, usklađivanje signalizacije, sigurnosti, telekomunikacija i drugih sistema i pravila koja se koriste na željezničkoj mreži dva entiteta, usklađivanje i određivanje naknada za korištenje infrastrukture, kontrola poštivanja propisa u željezničkom saobraćaju, obezbjeđivanje sredstava za rad, koordinacija međunarodnih aktivnosti BHŽJK, i drugo.

U finansijskom dijelu izvještaja navodi se da su ukupni prihodi za izvještajni period iznosili 1.229.607 KM, a rashodi 1.175.162 KM.

Navodi se također da je za implementaciju Projekta obnove željeznica u BiH formirana Jedinica za implementaciju tog Projekta, sastavljena od predstavnika oba entiteta, koja je organizaciono situirana u okviru BHŽJK.

Za realizaciju tog projekta koji se finansira iz kreditne linije EBRD-a, biće potrebna nabavka pružne mehanizacije, obavljanje radova na signalizaciji, staničnom osiguranju i daljinskoj kontroli vuče, te osiguranje nabavke instalacija IT hardwarea i softwarea.

SREDSTVA AERODROMIMA TUZLA I MOSTAR

Vlada FBiH odobrila je, današnjom Odlukom, Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija utrošak sredstava tekućeg granta namijenjenih JP Aerodrom Tuzla i JP Zračna luka Mostar.

U oba slučaja riječ je o po 834.200 KM, a sredstva će biti utrošena za poboljšanje uvjeta za prihvat i otpremu zrakoplova, putnika, prtljaga i roba, te za povećanje razine sigurnosti.

O POSLOVANJU LUTRIJE BiH ZA 2007. GODINU

Vlada FBiH je usvojila Izvještaj o poslovanju Lutrije BiH za 2007. godinu.

U ovom je periodu Lutrija ostvarila ukupan promet od 58,9 miliona konvertibilnih maraka, što je za 18,5 posto više od prethodne godine. Izdvajanja za dobitke su ukupno iznosila 23,9 miliona KM (18,4 posto više nego u 2006. godini).

Ukupan prihod od 34 miliona KM je u odnosu na prethodnu godinu povećan za 21,55 posto. Dio ovih sredstava koja pripadaju Budžetu FBiH nemaju karakter prihoda Lutrije pa ne podliježu porezu na dobit.

Ukupna obaveza Lutrije prema Budžetu FBiH na osnovu Odluke o raspodjeli sredstava ostvarenog prometa iznosi 4,74 miliona KM, pa su ova sredstva u cijelosti uplaćena u Budžet.

U prošloj godini su rasli i troškovi poslovanja Lutrije za 17,56 posto kao posljedica širenja mreže prodajnih mjesta i asortimana proizvoda, porasta troškova štampanja tiketa, održavanja objekata, povećanja zakupnina i drugih troškova.

Uz prihvatanje Izvještaja Vlada je zaključila da se prijem novih radnika Lutrije BiH uskladi sa potrebama programskih ciljeva, a isplata plaća i drugih primanja sa ukupnim rezultatima poslovanja.

Vlada je donijela i Odluku o raspodjeli sredstava ostvarenog prometa Lutrije BiH za 2008. godinu kojom se utvrđuje da Lutrija u Budžet FBiH za ovu godinu uplati iznos od 5,3 miliona KM.

Ova će se sredstva uplaćivati sedmično akontativno na depozitni račun Budžeta FBiH u iznosu od 102.057 KM.

Konačni obračun će se izršiti po usvajanju godišnjeg obračuna za ovu godinu.

IZMJENA ODLUKE O UTRĐIVANJU UKUPNOG BROJA KLUBOVA U KOJIMA SE PRIREĐUJU IGRE NA SREĆU NA AUTOMATIMA NA TERITORIJI FBiH

Vlada FBiH je donijela Odluku o izmjeni Odluke o utrvđivanju ukupnog broja klubova u kojima se priređuju igre na sreću na automatima kojom se, umjesto dosadašnjih 50, broj klubova povećava najviše do 100.

Izmjena je rezultat povećanog broja zahtjeva za registracijom automat klubova čime se ujedno pojačava i nadzor i spriječava njihov nelegalan rad na području FBiH.

U današnjoj raspravi data je podrška Federalnom ministarstvu financija na sređivanju stanja i donošenju zakona iz ove oblasti.

O PROJEKTIMA U OBLASTI POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA

Federalna vlada prihvatila je danas Izvješće o radu Ureda za koordinaciju Projekta razvitka stočarstva i ruralnog financiranja i Izvješće o radu PIU šumarstva i poljoprivrede, oba za 2007. godinu.

Cilj ovih dokumenata, što ih je dostavilo Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, jeste dodatno informiranje o radu jedinica za implementaciju i koordinaciju projekata iz oblasti poljoprivrede i šumarstva.

Kada je riječ o Projektu razvitka stočarstva i ruralnog financiranja, za Federaciju BiH se financira iz četiri izvora: IFAD (6.000.000 dolara), OPEC fond (5.000.000 dolara), Vlada FBiH (3.700.000 dolara) i krajnji korisnici (1.800.000 dolara).

Datum zaključivanja svih aktivnosti predviđenih Projektom je 30.6.2008., a svi računi za financiranje projektnih aktivnosti bit će zatvoreni s posljednjim danom ove godine.

Inače, Vlada FBiH kvartalno donosi odluke o izdvajanju sredstava koja predstavljaju njezino sufinanciranje međunarodnih projekata.

Trenutno se implementiraju dva projekta kroz PIU šumarstva i poljoprivrede: razvitak male komercijalne poljoprivrede koji se realizira u Mostaru, Čapljini, Stolcu, Ljubuškom, Ravnom i Neumu, te razvitak i zaštita šuma.

O RADU KOMISIJE ZA KONCESIJE FBiH

Federalna vlada je razmatrala i prihvatila Izvještaj o radu Komisije za koncesije FBiH u 2007. godini.

U okviru normativne djelatnosti, Komisija je aktivnosti usmjerila na donošenje pravilnika i instrukcija neophodnih za njen rad, praćenje izvršenja Dokumenta o politici dodjele koncesija po zahtjevima za dodjelu koncesija iz sektora izgradnje hidroenergetskih objekata i počela pripreme za izmjene i dopune Zakona o koncesijama, u cilju omogućavanja lakšeg i jednostavnijeg načina koncesioniranja i bolje zaštite subjekata u tom postupku.

Ukazano je na potrebu pripreme analize i presjeka stanja u oblasti koncesija u kantonima u cilju sačinjavanja zajedničkog registra dodijeljenih koncesija po pojedinim oblastima u FBiH.

Vlada je zadužila Komisiju da pripremi prijedlog mjera za prevazilaženje u praksi uočenih problema i teškoća iz oblasti koncesioniranja.

IZJAŠNJENJE O EVROPSKOJ POVELJI O REGIONALNIM ILI MANJINSKIM JEZICIMA

Vlada FBiH je, na zahtjev Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, upoznata sa Evropskom poveljom o regionalnim ili manjinskim jezicima sa ciljem specificiranja jezika i članova Povelje koje će naša zemlja primjenjivati.

Primjena Povelje se odnosi na sistem obrazovanja, sudska i upravna tijela i javne službe, medije, kulturne ustanove, te privredni i socijalni život i prekograničnu kulturnu razmjenu.

Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke je predložilo da Vlada formira interresorno tijelo koje će pripremiti ratifikaciju Povelje uz sagledavanje svih njenih aspekata, što je Vada prihvatila.

Zadatak ove interresorne grupe, koju sačinjavaju predstavnici federalnih ministarstava pravde, obrazovanja i nauke, kulture i sporta, rada i socijalne politike i finansija, jeste da Vladi dostavi prijedlog specifiranja regionalnih ili manjinskih jezika na koje će se primjenjivati ova Povelja, kao i njenih članova prihvatljivih za Vladu FBiH.

Tekst Povelje bit će upućen kantonima kako bi se blagovremeno pripremili za njeno provođenje.

STRATEGIJA ZA OBUKU I USAVRŠAVANJE DRŽAVNIH SLUŽBENIKA U FBiH 2008.-2010. GODINA

Potreba za obukom i profesionalnim usavršavanjem državnih službenika posebno je naglašena u trećem od pet obećanja tri premijera, prihvaćena od strane Vijeća za implementaciju mira u BiH i potpisana u Briselu u martu 2003.godine.

U trećem obećanju posebno se navodi da će se povesti računa da državna služba bude profesionalna, te da će predstavljati građane kojima služi.

Obuka za državne službenike koji rade u organima državne službe je zakonska obaveza i bitna je kao jedan od segmenata godišnje procjene rada državnih službenika.

U Federaciji BiH na sva četiri nivoa vlasti: općinskom, gradskom, kantonalnim i federalnom, uposleno je oko 6.000 državnih službenika.

Od formiranja je Agencija za državnu službu (od 2005. do kraja 2007.godine) omogućila razne obuke za 5.018 državnih službenika.

Primarni cilj Strategije koju je danas razmatrala i usvojila Federalna vlada je obuka i usavršavanje državnih službenika koji će biti profesionalni, politički neovisni, a državna služba nacionalno izbalansirana, etički stabilna i aktivna.

Ova strategija ima za cilj da njene aktivnosti postanu vladin program i program organa uprave kako bi se ostvarila cjelokupna i kontinuirana obuka i usavršavanje državnih službenika.

Implentacijom ove strategije državni službenici će steći vještine koje su im potrebne da bi bili u stanju da efektivno odgovore na zahtjeve reformskog programa.

PRIJEDLOG UTEMELJENJA VPZ “DABAR“ SANSKI MOST

U skladu sa Zaključkom Vlade FBiH od 25.2. ove godine, koji se odnosi na reguliranje pitanja maloljetničke delikvencije, Federalno ministarstvo pravde je obavilo neophodne dogovore u jedinicama lokalne samouprave u vezi sa utemeljenjem vaspitno popravnog zavoda za maloljetne delikvente.

Polazeći od dogovora sa predstavnicima općine Sanski Most koji su spremni za ove svrhe ustupiti školu Dabar kod Sanskog mosta, Federalno ministarstvo pravde smatra da treba što hitnije utemeljiti Zavod za smještaj maloljetnih prijestupnika, čemu treba prethoditi odluka Općinskog vijeća Sanskog Mosta o davanju na korištenje osnovne škole „20. oktobar“.

Procjenjuje se da bi investicija iznosila 2,3 miliona maraka.

Vlada je danas zaključila da se oformi interresorna radna grupa koja će obaviti neophodne dogovore sa predstavnicima Mjesne zajednice Dabar i nadležnih općinskih institucija.

O POJAČANOM INSPEKCIJSKOM NADZORU KANTONALNIH SLUŽBI ZA ZAPOŠLJAVANJE U FBiH

Odlukom Vlade Federacije BiH utvrđena je obaveza Federalne uprave za inspekcijske poslove da izvrši inspekcijski nadzor u svih 10 kantonalnih službi zapošljavanja u Federaciji BiH.

U Izvještaju Federalne uprave za inspekcijske poslove se navodi da je prilikom inspekcijskog nadzora u periodu mart - april tekuće godine brisano sa evidencije 12.486 osoba, tako da je, uzimajući u obzir početak djelovanja inspekcije u decembru prošle godine do kraja obavljanja inspekcijskog nadzora - 18.4.2008.godine, ukupno brisano s evidencije više od 35.000 osoba.

Ovo je rezultat konstatacije inspekcije da je stanje u kantonalnim službama za zapošljavanje loše i neodrživo, te da način na koji se vode evidencije opravdano izaziva sumnju da se na njima neosnovano nalazi određeni broj osoba.

Svojim aktivnostima kantonalne službe za zapošljavanje omogućile su značajnom broju profesionalnih osoba ostvarivanje raznih privilegija i na taj način ih demotivišu za rad i pronalaženje posla.

U cilju otklanjanja tih nedostataka Federalna uprava za inspekcijske poslove poduzela je upravne mjere i donijela rješenja za sve kantonalne službe za zapošljavanje sa obavezama koje treba realizirati u roku od mjesec dana.

U Izvještaju su predložene i mjere za poboljšanje rada kantonalnih službi, od izrade jedinstvenog informacionog sistema na nivou svih kantonalnih službi, prestanka vođenja demobilisanih boraca na evidencijama za nezaposlene, izmjena propisa koji stimulišu građane da se prijavljuju na evidenciju kao nezaposlene osobe, i drugo.

RAST JAVNIH PRIHODA

U prva četiri mjeseca ove godine na svim razinama u Federaciji BiH je prikupljeno i raspoređeno 1,97 milijardi konvertibilnih maraka javnih prihoda, što je 229 milijuna KM, odnosno 18 posto više nego u istom razdoblju 2007. godine, kaže se u Informaciji Federalnog ministarstva financija.

Najveći dio ovih prihoda - 42 posto - pripao je kantonalnim i općinskim proračunima. Vanproračunskim fondovima (za mirovinsko-invalidsko i zdravstveno osiguranje, te upošljavanje) pripalo je 38 posto, federalnom proračunu 18 posto, a ostalim korisnicima dva posto.

Struktura ukazuje na smanjenje sudjelovanja federalnog i kantonalnih proračuna i ostalih korisnika javnih prihoda za jedan posto u korist općinskih proračuna i vanproračunskih fondova.

Ostvareni prihodi općinskih, kantonalnih i federalnog proračuna iznose 1,18 milijardi KM, što je povećanje od 1¸5 posto u odnosu na razdoblje siječanj/januar – travanj/april 2007. godine.

Nastavljen je pozitivan trend u prikupljanju prihoda fondova. Doprinosi za mirovinsko i invalidsko osiguranje naplaćeni su u iznosu od 414 milijuna KM, što je 24 posto više nego u prva četiri mjeseca protekle godine.

S 288,5 milijuna KM zavodi zdravstvenog osiguranja ostvarili su 22 posto bolji rezultat, a porast od 21 posto bilježi se i kroz doprinose za osiguranje od neuposlenosti.

Ukupno su kroz sve proračunske fondove ostvareni prihodi od 741,4 milijuna KM, čime je prošlogodišnje četvreromjesečno ostvarenje premašeno za 139,2 milijuna KM, odnosno 23 posto.

USPJEŠNO REALIZIRANI POTICAJI ZA POLJOPRIVREDU

Od 37.650.000 KM poticaja za poljoprivredu planiranih Proračunom FBiH za 2007. godinu, realizirano je 37.531.127 KM, odnosno 99,68 posto, a ovome treba pridodati i 4,1 milijun KM isplaćenih na ime saniranja štete od suše.

Ovo se kaže u Informaciji o transferima za poljoprivredu realiziranim 2007. godine sukladno Programu utroška sredstava „Poticaj za poljoprivredu“ utvrđenih proračunom FBiH s kriterijima raspodjele, koju je danas usvojila Federalna vlada.

Prošla godina bila je prva u kojoj su uvedene potpore ruralnom razvitku s ciljem poticanja sveobuhvatnog ekonomskog, socijalnog i kulturnog napredka u seoskim područjima.

Uz uvažavanje principa održivog razvitka, mjere su se odnosile na povećanje konkurentnosti i zaštitu ruralnog okoliša.

Riječ je o ukupno 1.562 zahtjeva, odnosno projekta za kapitalna ulaganja i ruralni razvitak. Posmatrajući po poticajima za pojedine vrste poljoprivredne proizvodnje, u nekim slučajevima plan je i premašen.

Na primjer, za uzgoj pilenki teških roditeljskih linija isplaćeno je 25,89 posto sredstava više nego što je bilo planirano.

U apsolutnim iznosima, najviše sredstava, odnosno 11,5 milijuna KM, isplaćeno je proizvođačima kravljeg mlijeka za četvrti kvartal 2006., odnosno prva tri kvartala 2007. godine.

Kod biljne proizvodnje, najviše poticaja dato je za zasnivanje voćnjaka - gotovo 6,5 milijuna KM.

Kada je riječ o kapitalnim ulaganjima, najviše je isplaćeno za sustave za navodnjavanje (634.917 KM), odnosno izgradnju štala za krave (587.800 KM).

Na ime izrade stručnih projekata je, kroz deset kategorija, dato 475.582 KM poticajnih sredstava. Analiza poticaja govori da je najviše sredstava - 7,9 milijuna KM - bilo usmjereno u Tuzlanski kanton.

O GOSPODARENJU ŠUMAMA

Usvajajući Informaciju Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva o gospodarenju šumama u 2007. i planovima gospodarenja u 2008. godini, Vlada FBiH obvezala je kantonalna šumskogospodarska društva na poduzimanje svih nužnih aktivnosti i mjera radi potpunog kvalitetnog ostvarivanja svih planova.

Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i Federalno ministarstvo financija Vlada je zadužila da sredstva prikupljena za korištenje općekorisnih funkcija šuma planiraju, kroz proračun za 2009. godinu, za poticaje šumarstvu, a identično se preporuča i kantonalnim vlastima.

Vladama i nadležnim ministarstvima kantona Federalna vlada sugerira poduzimanje svih nužnih aktivnosti radi što žurnijeg osnivanja i kadrovskog popunjavanja kantonalnih institucija za oblast šumskog gospodarstva.

Danas usvojenu Informaciju i donesene zaključke, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva proslijedit će vladama i nadležnim institucijama kantona, te Parlamentu FBiH.

UTVRĐEN NACRT ZAKONA O NOVČANIM PODRŠKAMA U POLJOPRIVREDI I RURALNOM RAZVOJU

Vlada FBiH je danas utvrdila i u parlamentarnu proceduru uputila Nacrt zakona o novčanim podrškama u poljoprivredi i ruralnom razvoju koji predstavlja dio nastavka reformi u ovoj oblasti, u skladu sa prilagođavanjem propisima Evropske unije i Svjetske trgovinske organizacije (WTO).

Njime se propisuju modeli novčane podrške u poljoprivredi, kapitalnim ulaganjima i ruralnom razvoju, programi u okviru pojedinih modela, izvor i visina sredstava, korisnici novčanih podrški, način njihove realizacije i nadzor nad provođenjem Zakona.

Za novčane podrške koje se dodjeljuju korisnicima u Federaciji izvor sredstava je Budžet Federacije.

Ta sredstva osiguravaju se svake kalendarske godine i ne mogu biti manja od tri, niti veća od šest posto njegove godišnje vrijednosti, za razliku od sada važećeg zakona kada je taj postotak bio fiksiran na tri posto i pokazao se nedovoljnim za stimulisanje naraslih potreba u poljoprivredi. Pored toga, sredstva se osiguravaju i u kantonalnim budžetima.

Propisano je da se odabir prioriteta novčanih podrški, raspoloživi iznosi za pojedine modele, maksimalno poticane količine, visina dohodovne podrške, te drugi posebni uslovi određuju Programom novčanih podrški u poljoprivredi koji, u skladu sa Srednjoročnom strategijom razvoja poljoprivrednog sektora u Federaciji BiH, donosi Federalna vlada.

Podrške će se isplaćivati putem četiri modela, od kojih se jedan provodi u sklopu mjera poticanja proizvodnje (biljna, animalna i organska proizvodnja), dok se tri odnose na plaćanja u sklopu mjera strukturne politike (podrške dohotku, kapitalnim ulaganjima i ruralnom razvoju).

Pored toga, predviđene su i podrške provođenju određenih mjera tržišno-cjenovne, strukturne i zemljišne politike, te druge mjere.

Od izuzetnog je značaja da se prvi put u poticajnoj politici uvode proizvodne jedinice na osnovu kojih se izračunava ukupan obim poslovanja poljoprivrednog gazdinstva.

To su koeficijenti izračunati na osnovu kalkulacije vrijednosti i troškova svake pojedine vrste proizvodnje, odnosno vrijednost proizvodnje umanjena za varijabilne troškove, čiji minimalan obim iznosi 0,4 proizvodne jedinice.

Gazdinstva koja zadovolje uslov minimalnog obima poslovanja dijele se na komercijalne i nekomercijalne proizvođače, pri čemu komercijalni ima tri proizvodne jedinice. Komercijalni ostvaruju novčane podrške za proizvodnju, kapitalna ulaganja i ruralni razvoj, a nekomercijalni podršku dohotku i ruralnom razvoju.

Predviđeno je, također, da pojedini korisnici novčanih podrški sa težim uvjetima privređivanja mogu ostvariti veći iznos novčane podrške. Ukoliko ovaj zakonski projekt prođe parlamentarnu proceduru, primjenjivat će se od 1. januara 2009. godine.

O STANJU PREHRAMBENE INDUSTRIJE U FBiH U 2007. GODINI

Vlada FBiH je, nakon razmatranja, prihvatila Informaciju Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva o stanju u prehrambenoj industriji u 2007. godini i podržala mjere za poboljšanje stanja.

U informaciji se konstatuje snažan razvoj ove industrije posljednjih godina koja je dala podstrek i primarnoj poljoprivrednoj industriji. Prerađivački kapaciteti poljoprivrednih grana postoje u svim poljoprivrednim granama osim za preradu šećera, biljnog jestivog ulja, etil alkohola, kvasca, voćnog koncenrtrata i slada.

Iz tabele o stepenu korištenja instalisanih kapaciteta za prehrambenu industriju uočava se veoma nizak korištenja domaćih kapaciteta koji je u rasponu od 16,1 do 65 posto (proizvodnja cigareta).

Proizvodnja se uglavnom zasniva na uvozu sirovina čak i za one proizvode za koje imamo komparativne prednosti. Pošto se za uvozne sirovine plaćaju visoke dodatne carine naši proizvodi postaju nekonkurentni na tržištu posebno u poređenju sa proizvodima iz Hrvatske, Srbije i Crne Gore.

Uz malu iskorištenost domaćih kapaciteta imamo veliki uvoz svih prehrambenih proizvoda što se negativno odražava na domaću proizvodnju.

U 2007. godini uvoz u Federaciju se u odnosu na prethodnu godinu povećao sa 53posto na 62 posto, a izvoz se povećao sa 35 posto na 39 posto.

Najveće pomake u izvozu imali su meso peradi, pivo, mlijeko, mesne prerađevine, sladoled, tjestenina te keksi i kolači.

Najveće učešće u izvozu ovih proizvoda iz FBiH imaju proizvodnja vina i piva, bezalkoholnih pića i vode te mesnih prerađevina, tjestenine, svinjskog mesa i jogurta. Osjetan je pad izvoza vina u odnosu na prethodne godine. Povećan je uvoz brašna, a stalno raste i uvoz svinjskog i kokošijeg mesa, mlijeka, jogurta, marmelada i đema, voćnih kaša, mineralnih voda i bezalkoholnih pića, te piva, vina i cigareta.

Ova kretanja uzrokovana su nizom faktora među kojima je veliki uvoz i damping cijene pojedinih uvoznih proizvoda, neadekvatna carinska politika, usitnjeni domaći kapaciteti, neadekvatna kontrola uvoznih proizvoda, te zastarjela legislativa o kvaliteti proizvoda.

Da bi se stanje u ovoj oblasti poboljšalo predložene su mjere među kojima je između ostalog veća podrška primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, povećanje korištenja domaćih prerađivačkih kapaciteta, mjere na izmjeni carinske tarife, te preferiranje organskih proizvoda koji imaju velike šanse za izvoz u zemlje EU.

Federalne robne rezerve moraju imati veću ulogu u regulisanju tržišta ovim proizvodima, a neophodno je i izvršiti obuku kadrova u vezi sa korištenjem pristupnih fondova EU u ovoj oblasti.

IZVJEŠĆE O STANJU U POLJOPRIVREDI (ZELENO IZVJEŠĆE)

Izvješće o stanju poljoprivrede u 2007. godini - Zeleno izvješće Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, utvrđeno na današnjoj sejdnici Vlade FBiH, bit će, kako je zaključeno, dostavljeno na prihvatanje Parlamentu FBiH najkasnije do 30. juna 2008. godine.

Ovakav dokument predstavlja novinu, a cilj mu je identificiranje stanja u poljoprivredi uz utvrđivanje makroekonomskih pokazatelja. Uz ocjene o stanju u protekloj, Zeleno izvješće daje i prijedlog mjera za sljedeću godinu.

U dijelu Izvješća posvećenom uvozu i izvozu žitarica, procjenjuje se kako bi, za zadovoljenje domaćih potreba, trebalo zasijati dodatnih 23.270 hektara kukuruza, te 57.760 hektara pšenice.

Kod povrća je uočljiv trend rasta izvoza, što govori u prilog konkurentske sposobnosti ove djelatnosti na inozemnim tržištima.

Među proizvodima, najviše se izvoze krumpir i kupus. Raste i izvoz gotovo svih vrsta voća, posebno to vrijedi za šljivu i jabuku. Naglo je povećan izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda. Što više, izvezene količine manje su od uvezenih, pa je prvi put zabilježena pozitivna vanjskotrgovinska bilanca za sirovo mlijeko. Kada je meso u pitanju, teško je očekivati zadovoljenje domaćeg tržišta domaćom proizvodnjom, a sirovo i smrznuto meso gotovo se i ne izvoze.

U ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji, lani je biljna iznosila 64,7, a stročarska 35,3 posto. U biljnoj proizvodnji prednjače ratarstvo i povrtlarstvo, a u stočarstvu govedarstvo.

Poticajne mjere Federalne vlade u 2007. godini od 37.650.000 konvertibilnih maraka dale su rezultat, pa je to doprinijelo i stvaranju tržišnih viškova krušnih žitarica (9.690 tona), sjemenskog krumpira (1.914 tona), povrća (2.670 tona), junećeg mesa (2.678 tona), svinjskog mesa (3.321 tonu), te mlijeka (81.685.000 litara).

Zahvaljujući poticajima, unaprijeđena je i stočarska proizvodnja, što je rezultiralo s 2.123 rasplodne junice, 47.248 rasplodnih ovaca i koza i 357.000 pilenki. Istodobno, zasnovano je 1.317 hektara krošnjastog i jagodičastog voća i 169 hektara vinograda.

Osim ovoga je zasađeno još 947.000 sadnica voća i 2.470 presadnica povrća.

Uprkos ovim rezultatima, u posljednje tri godine dolazi do blagog smanjena ukupnih sjetvenih površina u FBiH, ali i povećanja površina pod žitaricama. Kada je riječ o iskorištenosti kapaciteta prehrambene industrije u FBiH, ona se kreće od 19,6 posto (prerada mesa), preko 41,4 posto (prerada mlijeka), do 65 posto (duhanska industrija).

Ukupan broj uposlenih u sektoru proizvodnje hrane, pića i duhanskih proizvoda u 2007. godini bio je 14.029, što predstavlja 16,5 posto ukupno uposlenih u prerađivačkoj industriji Federacije BiH.

U dijelu Zelenog izvješća posvećenom šumarstvu kaže se kako se u FBiH šume prostiru na više od 1,5 milijuna hektara, od čega je u državnom vlasništvu 1,27 milijuna hektara.

Struktura šuma i šumskog zemljišta je nepovoljna jer izdanačke šume zauzimaju 19,79, a goleti sposobne za pošumljavanje 14,54 posto površina.

SREDSTVA OPĆINAMA

Federalna vlada donijela je Odluku o raspodjeli sredstava s proračunskog transfera namijenjenog nižim razinama vlasti. Od 8.300.000 konvertibilnih maraka predviđenih transferom, na 45 općina je raspoređeno ukupno 7.050.000 KM.

Preostalih 1.250.000 KM predstavljaju interventna sredstva o čijem će se utrošku odlučivati naknadno.

O GRANTOVIMA INDUSTRIJI I RUDARSTVU

Na današnjoj sjednici usvojeno je Izvješće o utrošku tekućih grantova kao poticajnjih sredstava proizvodnji i prestrukturiranju industrije i rudarstva za 2007. godinu.

Ocijenjeno je kako su sredstav upotrijebljena sukladno prijavljenim investicijskim projektima.

Kroz grantove je u industriju usmjereno 7,4 milijuna, a u rudarstvo 3,08 milijuna konvertibilnih maraka.

Sjednica Vlade FBiH završena je u 14.30 sati.