Tako je predloženo da inspektor rada može pored upravnih i drugih mjera rješenjem privremeno, do otklanjanja nedostataka, odnosno do podnošenja zahtjeva za pokretanje prekršajnog ili krivičnog postupka, zabraniti poslodavcu da obavlja djelatnost ako kod njega radi zaposlenik s kojim nije zaključio ugovor o radu ili ako radi stranac bez radne dozvole ili ako zaposlenik nije prijavljen na obavezno PiO i zdravstveno osiguranje.
Izmjenama su pooštrene i kazne. Tako je za poslodavca koji sa zaposlenikom ne zaključi ugovor o radu minimalna kazna 3.000, a maksimalna 15.000 KM, umjesto dosadašnjih 1.000, odnosno 10.000 KM. Povećana je i kazna za prekršaj odgovorne osobe s 500 na 1.000 KM minimalno, odnosno s 1.000 na 3.000 KM maksimalno.
Polazeći od toga da je inspekcijski nadzor jedna od najznačajnijih funkcija uprave u Federaciji BiH i imajući u vidu značaj inspekcije rada, Vlada cijeni potrebnim da se ove funkcije, pored Zakona o inspekcijama u FBiH, ojačaju i u Zakonu o radu.
Usvajanju Prijedloga izmjena i dopuna Zakona o radu je prethodilo pribavljanje mišljenja kantona o predloženim rješenjima budući da se radi o zajedničkoj nadležnosti Federacije BiH i kantona.
Uz uvažavanje pojedinih primjedbi i prijedloga iz kantona, predloženim izmjenama i dopunama data su veća ovlaštenja federalnom i kantonalnim inspektorima rada i osigurana njihova međusobna veća koordinacija i saradnja, prije svega, s ciljem suzbijanja rada “na crno”.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
