Duhovna putovanja
31

Vjerski turizam u BiH: Veliki potencijal koji nije dovoljno iskorišten

Piše: El. Lj.
Međugorje (Foto: Arhiv/Klix.ba)
Međugorje (Foto: Arhiv/Klix.ba)
Bosna i Hercegovina je mjesto susreta različitih naroda i religija što je doprinijelo da, prema vjerskom i kulturnom naslijeđu, bude među najbogatijim državama Evrope. Tri velike vjerske zajednice u BiH imaju značajna svetišta koja posjećuju turisti iz svih dijelova svijeta iako ni entiteti, a ni država BiH nemaju strategiju promocije vjerskog turizma.

Najposjećenija i najatraktivnija bosanskohercegovačka destinacija u oblasti vjerskog turizma je Međugorje, mjesto koje se nalazi 25 km od Mostara, na kojem je, kako se vjeruje, grupa mladih ljudi 1981. godine svjedočila ukazivanju Gospe.

"Međugorje je najizraženiji primjer i fenomen koji ljudi obilaze isključivo zbog vjerskih pobuda", rekao nam je turistički vodič iz Sarajeva Ahmed Lavić.

Zvaničnih podataka nema, no prema procjenama godišnje kroz Međugorje prođe više od dva miliona hodočasnika. Direktor Turističke zajednice Kantona Sarajevo Nermin Muzur ističe kako je Međugorje najbolji primjer kako se kvalitetnom promocijom, marketingom i organizacijom mogu ostvariti veliki prihodi i benefiti vjerskog turizma.

Osim Međugorja, veoma atraktivne destinacije u BiH su Ajvatovica koja je najveće dovište muslimana u Evropi na kojem se već 500 godina okupljaju vjernici, te Tekija na vrelu Bune gdje derviši posebnim ritualom obavljaju zikr, odnosno slavljenje Boga.

Ajvatovica (Foto: Arhiv/Klix.ba)
Ajvatovica (Foto: Arhiv/Klix.ba)

"Ajvatovica je primjer domaćeg turizma i nju ne posjećuju toliko stranci, a tu građani, kao i u Međugorje, dolaze isključivo iz vjerskih pobuda. Tekija u Blagaju je neodvojiva od kulturno-historijskog i vjerskog turizma. Medžlis IZ u Mostaru je tu džamiju otvorio za turističke posjete i mislim da je to jedina munara koja je otvorena za posjete. Vjerovatno je to najbolji vidikovac na Stari most, a ne možemo tekiju ubrojati u klasični vjerski turizam, jer stranci koji je posjećuju je ne gledaju samo kao vjerski hram, već i kao kulturno-historijski spomenik. Ljudi ovo mjesto posjećuju zbog prirode, baštine, ali i spiritualnog oreola koji predstavlja taj Blagaj", rekao je Lavić.

Zanimljiva destinacija je svakako i Sarajevo koje predstavlja mali prostor na kojem se stoljećima susreću i prepliću tri konfesije.

"Rijetkost je u svijetu da u jednom gradu na 100 metara kvadratnih imate sve konfesija i bogomolje. Svi koji dođu u Sarajevo posjete Katedralu, Staru pravoslavnu crkvu, Gazi Husrev-begovu džamiju i Stari hram i tu zaista ima mnogo potencijala. Prema tome, vjerski turizam je svakako jedna od grana turizma koja će biti tematika našeg plana i programa za ovu godinu", rekao je Muzur.

Svi ti objekti i hramovi koje posjetioci obilaze kao dio vjerskog turizma u vlasništvu su vjerskih zajednica pa je, objašnjava nam Lavić, pitanje koliko su vjerske zajednice voljne ustupiti ih u turističke svrhe.

"Naprimjer, u Sarajevu smo prije nekoliko godina radili jedan projekt koji je podrazumijevao otvaranje Sahat-kule u turističke svrhe. Otvaranje munare je prvobitno bilo odobreno, a kasnije su to najviše instance obustavile. U Sarajevu je za posjete otvorena jedino Begova džamija. Neophodno je shvatiti da što je više takvih objekata turisitička ponuda je veća i bogatija, a turisti su zadovoljniji", rekao je.

Begova džamija u Sarajevu (Foto: Arhiv/Klix.ba)
Begova džamija u Sarajevu (Foto: Arhiv/Klix.ba)

Direktor Turističke zajednice KS Nermin Muzur rekao nam je kako će upravo kroz ostvarivanje saradnji sa svim vjerskim zajednicama u našoj državi pokušati unaprijediti vjerski turizam u BiH.

"Mi to svakako radimo kroz našu redovnu promociju. Također, u svakoj prilici provlačimo notu multikulturalnosti i govorimo o vjerskom turizmu. Već smo započeli neke konkretne stvari, jer je vjerski turizam grana turizma koja uveliko može doprinijeti razvoju turističkih organizacija. Kroz plan i program za ovu godinu smo pripremili konkretne aktivnosti koje ćemo poduzeti", rekao je Muzur.

Činjenica je da je kulturni i ekonomski značaj promocije vjerskog turizma višestruk jer se na taj način mogu ostvariti brojni benefiti.

"Čak i vjerske zajednice ostvaruju profit kroz kulturno-historijski i vjerski turizam. Najbolji primjer je Međugorje koje generira ogromnu ekonomsku dobit direktno kroz prodaju ulaznica, a indirektno kroz hotelske smještaje i turističke ture. Zatim tu dolazi promocija države, kulturno-historijskog identiteta, stvaranje pozitivnog imidža u svijetu", rekao je Lavić.

Mnoge kulture i religije prepliću se i na prostoru bh. entiteta Republika Srpska, a kada je riječ o vjerskom turizmu akcent je na Trebinju, gradu koji u turističkoj ponudi ima ture obilazaka srednjovjekovnih manastira ovoga kraja.