Uskrs/Vaskrs je najveći hrišćanski praznik kojim se slavi uskrsnuće Isusa Krista iz mrtvih i koji predstavlja suštinu hrišćanske vjere.
Isus Krist je svojim uskrsnućem iz mrtvih pobijedio smrt i svim ljudima od Adama i Eve do posljednjeg čovjeka na Zemlji darovao vječni život.
Činom stradanja na krstu, kad bezgriješni Krist prima na sebe grijehe cijelog ljudskog roda, a potom i činom uskrsnuća, kad pobjeđuje smrt koja je posljedica grijeha, uz istovremeno obećanje uskrsnuća svim ljudima, on dokazuje i pokazuje da je Mesija i Pomazanik - spasilac svih ljudi.
Bez Uskrsa/Vaskrsa kršćansko vjerovanje ne bi imalo nikavog smisla. Usrks/Vaskrs je praznik pobjede života nad smrću, dobra nad zlom.
Proslavu, kojoj je prethodila priprema višenedjeljnim postom, vjernici najprije počinju u hramovima, okupljeni u zajednici na Svetoj liturgiji/misi, čiji vrhunac predstavlja pričešće - sjedinjenje sa Bogom.
Potom se proslava nastavlja u krugu porodice, gdje posebnu draž, naročito djeci, predstavlja tucanje šarenim jajima.
Šareno jaje predstavlja simbol rađanja života, pile prokljuje ljusku i izlazi, kao što je Krist ustao iz mračnog groba. Raspet je na brdu Golgota (što znači kosturnica), na mjestu gdje je sahranjen prvi čovjek - Adam. Dok su ga razapinjali, Krist je zamolio Boga da oprosti njegovim mučiteljima.
Sveta evanđelja navode da je u rano nedjeljno jutro Kristov grob obasjala jaka svjetlost, od čije su jačine popadali stražari koji su čuvali grob, ogromna kamena ploča - koja je bila stavljena na ulaz u grob - pokrenula se i Bog Sin je uskrsnuo.
U to jutro žene mironosnice krenule su prema Kristovom grobu i vidjele otvoren i prazan grob, u kome je bilo samo pogrebno platno, i tada im se javio anđeo Gospodnji, pitajući ih: "Zašto tražite živoga među mrtvima", i tada im se javio uskrsli Krist.
Krist se javio Majci Božjoj i apostolima, koji su ga oplakivali u jednoj kući u Jerusalemu, riječima: "Mir svima" i pokazao im rane nastale prilikom razapinjanja na krstu.
