Više od 200.000 djevojaka u BiH pogođeno menstrualnim siromaštvom: Šta radi Sarajevo, a šta mora država?
Menstrualni proizvodi se u našoj zemlji i dalje oporezuju po standardnoj stopi PDV-a od 17 posto kao luksuzna roba, a ne kao osnovna životna potreba, što predstavlja direktan udar na budžet djevojaka i žena, u javnosti poznat kao "ružičasti porez".
Ipak, posljednjih godina širom svijeta, pa tako i na Balkanu, aktivisti i organizacije pokreću glasne inicijative za borbu protiv ovog problema.
U sistemsko rješavanje menstrualnog siromaštva prije četiri godine aktivno se uključila i Vlada Kantona Sarajevo (KS), postavši jedna od prvih administrativnih jedinica u BiH koja je uvela konkretne mjere.
Od paketića do dispenzera
Iz Vlade Kantona Sarajevo za Klix.ba ističu da je program koji je započeo u školskoj 2022/2023. godini sada postao redovna budžetska mjera.
"U tekućoj školskoj 2025/2026. godini ovom mjerom obuhvaćeno je više od 7.000 učenica srednjih škola u Kantonu Sarajevo. Program se provodi već četvrtu godinu zaredom, a u prvoj godini provedbe projekta budžetirano je 80.000 KM. Svake naredne godine taj iznos je smanjivan zbog kontinuiranog ostvarenja ušteda", objašnjavaju iz Vlade KS.
Uštede su postignute promjenom sistema distribucije. Umjesto prvobitne prakse gdje su djevojčice svaki mjesec primale po jedan zapakovani paketić uložaka, u svim srednjim školama su postavljeni namjenski dispenzeri (aparati).
Na ovaj način, učenice higijenske uloške uzimaju u skladu sa svojim trenutnim stvarnim potrebama, što je optimiziralo potrošnju i uklonilo potencijalni osjećaj nelagode.
Sljedeći korak je proširenje projekta na osnovne škole. Podaci pokazuju da djevojčice prvu menstruaciju sve češće dobijaju u ranijoj dobi, odnosno između 11. i 13. godine života. S obzirom na to da više od 90 posto djevojčica dobije prvu menstruaciju prije devetog razreda, spuštanje ove mjere na nivo osnovnog obrazovanja nameće se kao hitna potreba.
Prema procjenama i dostupnim analizama za Kanton Sarajevo, oko 10 posto djevojčica je barem jednom izostalo iz škole ili ranije napustilo nastavu upravo zbog menstruacije i nedostatka adekvatnih higijenskih uslova ili potrepština u tom trenutku.
Pozitivni pomaci
I dok Kanton Sarajevo bilježi pozitivne pomake, situacija na nivou cijele Bosne i Hercegovine (BiH) i dalje je alarmantna.
Prema podacima nevladinih organizacija procjenjuje se da se više od 200.000 mladih uzrasta od 13 do 25 godina u BiH suočava s nekim oblikom menstrualnog siromaštva.
Istraživanja koja su u BiH proveli TPO fondacija (kroz projekat MENGA na javnim univerzitetima) i druge organizacije, jasno ukazuju na to da menstrualno siromaštvo nije samo pitanje finansijske nemogućnosti kupovine uložaka.
Iako je potpuno ukidanje ili smanjenje stope PDV-a na menstrualne potrepštine isključiva nadležnost državnih vlasti, Vlada Kantona Sarajevo ima mehanizme da kroz svoje lokalne i kantonalne nadležnosti dodatno olakša život ženama i potpuno iskorijeni menstrualno siromaštvo.
Mjere koje Kanton Sarajevo provodi pokazuju da se problem može rješavati s lokalnog nivoa, ali potpuna pobjeda nad menstrualnim siromaštvom u BiH zahtijevat će sistemski odgovor i rješenja koja niti jednu djevojčicu ili ženu neće ostaviti marginalizovanom.