Koje je značenje Vaskrsa u pravoslavlju razgovarali smo s parohom sarajevskim Vanjom Jovanovićem.
- Ovaj “praznik nad praznicima” u duši vjernika pokreće uvijek isti osjećaj radosti i nadu u spasenje, nadu u konačan prelazak iz smrti u život. Tu se gube kategorije vremena i prostora jer je naša radost vertikalna, usmjerena je nebu i Hristu.
Umire smrt i čovjeku se ispred njegovih očiju daje na znanje da on nije samo biohemija, genetika, fizika, matematika, hrana, piće i uživanje, nego nešto mnogo više i beskrajnije u svom postojanju. Govori mu se da je neponovljiv i jedinstven u svebožanskoj kretaivnosti da je pozvan na mnoge veće podvige od čaure u kojoj živi i prividnog života kojim se sladi.
Vaskrs se zove i Pasha (grč: Πασχα), po ugledu na starozavjetni praznik koji su Jevreji praznovali u proljeće a u spomen oslobođenja iz egipatskog ropstva. Tako je Vaskrs - hrišćanska Pasha koja označava prelazak s Hristom iz smrti u život. Pošto je Hristovo vaskrsenje bilo u nedjelju, toga dana će se hrišćani sjećati i slaviti svoju pobjedu nad smrću, kaže paroh Jovanović.
Na pitanje da li postoje neki određeni slavljenički rituali koji su drugačiji od sredine do sredine paroh Jovanović kaže da se suština proslave, slavljenja hrišćanske Pashe ne može odrediti vremenom, gradom, selom ili nekom državom jer ona pripada drugoj i drugačijoj kategoriji postojanja, gdje je percepcija čovjeka i spolja i iznutra okrenuta drugim i drugačijim doživljajima.
-To je i razlog kada su u pitanju običaji zašto nema bitnijih razlika između određenih regija ili istorijskih razdoblja. Vaskrs je pokretan praznik i slavi se uvijek u nedjelju, a može pasti u razmaku od 35 dana i to od 4. aprila do 8. maja (po Gregorijanskom kalendaru). Prema kanonskom pravilu, Vaskrs se slavi u prvu nedjelju poslije prvog punog mjeseca po proljećnoj ravnodnevnici, kaže paroh Jovanović.
Najpoznatiji običaj kada je riječ o Vaskrsu jeste farbanje jaja. Od kada potječe taj običaj i koja je njegova simbolika?
-Za Vaskrs se farbaju jaja, naročito crvenom bojom mada se koriste i druge. Prvo crveno jaje koje se ofarba, ostavlja se nastranu do idućeg Vaskrsa i zove se "čuvarkuća".
Na praznik se prvo jede vaskršnje jaje, a onda ostalo. Toga dana ako gost dođe u kuću prvo se dariva farbanim jajetom pa se onda poslužuje ostalim jelima.
Farbanje jaja vrši se u spomen na događaj kada je sveta Marija Magdalena putovala u Rim da propovijeda Jevanđelje. Ona je tada posjetila cara Tiberija i u znak pažnje, kao novogodišnji poklon, poklonila mu crveno jaje. Uz to ga je pozdravila riječima: "Hristos vaskrse".
Crvena boja simboliše Spasiteljevu nevino prolivenu krv na Golgoti, ali je crvena boja istovremeno i boja vaskrsenja. Jer vaskrsenja nema bez stradanja i smrti, ističe otac Vanja Jovanović, paroh sarajevski.
Barbarez: Bilo bi nekorektno komentarisati prošlost, držimo se vizije koju imamo
