Uz poskupljenje od 35 posto zeničkom preduzeću "Grijanje" bi nedostajalo oko sedam miliona KM po sezoni

Da je prošlo poskupljenje od 35 posto za domaćinstva, preduzeću bi za cijelu sezonu nedostajalo oko 7,1 milion KM. Na sinoćnjoj sjednici Gradskog vijeća spominjao se kredit od 50 miliona KM, što je približno sedam takvih manjkova.

Vijećnici su sinoć prijedlog o poskupljenju od 35 posto do kraja godine odbili rezultatom 12 prema 12. Nakon Nove godine bez kredita išlo bi poskupljenje od 106 posto, a s kreditom bi se ostalo na 35 posto. Prijedlog je predviđao da vijeće do kraja godine razmatra kreditno zaduženje od 50 miliona KM. Ali na što bi se mogao taj novac utrošiti?

Troškovi veći za 15,3 miliona KM

Klix.ba, kao i vijećnici i javnost, imao je uvid u troškovnik JP "Grijanje" za novu sezonu. Prema njemu, ukupni troškovi iznose 30.112.574 KM bez PDV-a. Najveća stavka je 17,05 miliona kubika zemnog plina od JP "Zenica gas", vrijedna 17,34 miliona KM. Slijede najam postrojenja i radne snage Toplane Zenica od 3,6 miliona KM i električna energija u toplotnim podstanicama od 2,7 miliona KM.

Ranije je JP "Grijanje" toplotu kupovalo od Toplane, a ukupni troškovi bez PDV-a bili su 14.764.329 KM. Za 175.680 MWh toplote Toplani je tada plaćeno 7,38 miliona KM. Razlika između dva troškovnika iznosi 15,35 miliona KM.

Rasli su i troškovi distribucije, s 5,69 na 6,29 miliona KM. Za održavanje mreže planiran je milion KM umjesto ranijih 205.000 KM, a za primanja zaposlenih 3,79 miliona KM umjesto 3,59 miliona.

Koliko bi platila domaćinstva

Javno preduzeće "Grijanje" zagrijava 582.455 kvadrata stambenog prostora. Po dosadašnjoj cijeni od 1,44 KM po kvadratu mjesečno, uz plaćanje 12 mjeseci, to je oko 10,06 miliona KM godišnje bez PDV-a.

Uz poskupljenje od 35 posto cijena bi bila 1,94 KM po kvadratu. Domaćinstva bi tada platila oko 13,59 miliona KM, odnosno 3,52 miliona više nego dosad. Po cijeni koju je tražilo JP "Grijanje", od 2,97 KM/m2 (106 posto poskupljenje), platila bi oko 20,76 miliona KM.

JP "Grijanje" je za novu sezonu planiralo 30,14 miliona KM prihoda, uz poskupljenje od 106 posto za sve korisnike. Prema prijedlogu, domaćinstva bi plaćala 35 posto više, a poslovni prostori 106 posto. U tom slučaju prihodi bi bili manji za oko 7,17 miliona KM i iznosili bi oko 22,97 miliona. Do troškova od 30,11 miliona KM nedostajalo bi oko 7,1 milion KM za cijelu sezonu.

Kad domaćinstvima cijena ne bi uopće porasla, manjak bi iznosio oko 10,7 miliona KM.

Kredit veći od manjka sedam puta

Kredit od 50 miliona KM koji je sinoć spomenut na sjednici Gradskog vijeća Zenica, a koji nije dobio potvrdnu većinu, je sedam puta veći od manjka uz poskupljenje od 35 posto. U odnosu na manjak bez ikakvog poskupljenja za domaćinstva veći je gotovo pet puta.

Bez obzira na to plaćaju li firme 35 ili 106 posto više, JP "Grijanje" bi za cijelu sezonu nedostajalo između 7,1 i 10,4 miliona KM.

Kredit od 50 miliona KM pet do sedam puta je veći od tog iznosa. Vijećnici sinoć nisu dali podršku "paketu" odluka i zaključaka za koje su trebali glasati te su građani ostali bez grijanja do daljnjeg. Tražili su pojedinačno glasanje o svakoj odluci što nije na kraju kao takvo dato na glasanje.

Da li je kredit pametno iskoristiti za subvenciju ili za nove sisteme i načine grijanja?

Vijećnik Ernad Bešlagić predložio je na sjednici izvore iz kojih bi Grad mogao pokriti razliku bez kredita. Prvi je odustajanje od tunela ispod Crkvica, projekta vrijednog oko dva miliona KM, na šta je pristao i SDP, koji je bio inicijator tog projekta.

Drugi je prodaja zemljišta Kantonalne bolnice Zenica Zeničko-dobojskom kantonu, koji je spreman kupiti ga čim dobije konačnu cijenu, a posljednja spominjana iznosi oko 16 miliona KM.

Treći je milion KM koji Grad treba dobiti po ugovoru za sanaciju Rače.

Kredit od 50 miliona KM mogao bi finansirati izgradnju novih sistema grijanja do sljedeće sezone u pojedinim mjestima grada koja imaju problem s grijanjem, pa i zgradama s velikim brojem korisnika, ali i za novu toplanu?

Na održanoj sjednici Gradskog vijeća nije prezentirano ni za što bi se taj novac utrošio osim što je ta inicijativa za kredit i sam kredit uvjetovan za nastavak subvencije i nakon Nove godine što je po mnogima bilo nedovoljno.