Uprkos upozorenjima
19

Usvojene izmjene Zakona imaju za cilj da strankama omoguće dobit

Piše: E. Gorinjac
Uprkos brojnim negodovanjima iz nevladinog sektora koja su se mogla čuti, delegati Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH ipak su podržali izmjene i dopune Zakona o finansiranju političkih stranaka. Tako će uvećanje limita na donacije strankama biti veće za četiri puta, legalizovat će se izvori prihoda koji su bili zabranjeni, povećat će se korupcija...

Uvedena je mogućnost da tokom jedne godine član stranke može svojoj partiji donirati 15.000 maraka. Ovo otvara jednu drugu stranu priče, ostavlja se mogućnost za manipulacije, jer stranke mogu fiktivno prijaviti nekoga kako bi ostvarile veći obim donacija. Između ostalog, izmjene predviđaju da ukupan iznos dobrovoljnih priloga fizičkih osoba jednoj političkoj stranci ne smije prelaziti iznos od 10.000 KM u kalendarskoj godini, dok ukupan iznos dobrovoljnih priloga pravnih osoba ne smije prelaziti iznos od 50.000.

Upozorenja Transparency Internationala

Naročito je u upozorenjima na štetnost ovakvog zakona bio glasan Transparency International u BiH, koji smatra da je ovo put da se korupciji ostavi prostora za zamah. Stavove TI-a je danas za Klix.ba ponovila portparolka te organizacije Ivana Korajlić.

"Ovo će omogućiti dodatnu korupciju i zloupotrebu zakona s obzirom na to da su sve ove izmjene ciljale na to da se strankama omogući dodatna dobit, počevši od toga da su povećani limiti donacija, pa preko toga da je omogućeno članovima da tokom godine daju značajne iznose sredstava stranci, što ostavlja mogućnost da se daju fiktivne liste članova kako bi se prikazalo da sretstva koja dolaze iz nekih drugih izvora ustvari potiču od članova. Ovim zakonom su omogućeni izvori finansiranja koji do sada nisu bili dozvoljeni, pri tome se podrazumijeva korištenje prostorija javnih institucija, što je do sada smatrano kršenjem Zakona, s druge strane omogućeno je strankama da primaju donacije od preduzeća koja imaju ugovore s vladama, ukoliko ti ugovori ne prelaze 10.000 KM godišnje. Sve ono na što smo ih mi upozoravali i što je došlo kao preporuka međunarodne zajednice, a što je bilo usmjereno na povećanje transparentnosti stranaka i njihove odgovornosti, to je izignorisano", kaže Korajlić.

Praktično Zakon je izmijenjen samo u onom dijelu koji pogoduje strankama. Sporno je i to što su sankcije za kršenje Zakona ostale iste, a one su minorne i ne motivišu stranke da poštuju Zakon.

"Namjera zakonodavaca je bila da strankama iz kojih dolaze omoguće korist, a pritom su se potpuno oglušili na javni interes i na potrebu za unaprijeđenjem zakonskog okvira", dodaje Korajlić.

Korak nazad

U Transparency Internationalu ističu da se nadaju kako će se i neke druge institucije pobuniti. Tu prvenstveno misle na Centralnu izbornu komisiju BiH koja primjenjuje Zakon, da će ako ništa drugo bar odreagovati na izjave koje dolaze iz nevladinog sektora.

Istog su stajališta i u nevladinoj organizaciji Udruženju građana "Zašto ne". Predsjednik Udruženja Darko Brkan za Klix.ba kaže kako smatra da je svaki zakon koji povećava mogućnost utjecaja na političke partije u svojoj suštini loš i korak je nazad u demokratizaciji zemlje.

"Mislim da u uvjetima u kojima se BiH nalazi, a posebno ako uzmemo u obzir kakvi su putevi korumpiranog kapitala, povećanje limita donacija na 50 hiljada KM omogućava značajan utjecaj na političke partije, ali u isto vrijeme i stvara značajan potencijal za korupciju", kazao je Brkan.

Mladen Ivanić, predsjednik PDP-a i delegat u Domu naroda koji je danas bio suzdržan, nakon sjednice je kazao da sumnja da postoji bilo koje pravno lice koje bi stranci dalo 50.000 KM, a da iza toga ne stoji neki interes.

Podsjetimo, ovakave izmjene zakona podržali su Mehmed Bradarić, Hasan Bećirović i Krunoslav Vrdoljak iz SDP-a, Dragan Čović i Borjana Krišto iz HDZ-a te Krstan Simić i Staša Košarac iz SNSD-a, kao i Dragutin Rodić (DNS) i Stjepan Krešić (HSP). Protiv ovakvog Zakona bila su tri delegata SDA: Nermina Kapetanović, Sulejman Tihić i Halid Genjac, a suzdržani su bili Mladen Ivanić(PDP) i Ognjen Tadić (SDS).