{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Usvojena Kuzmanovićeva deklaracija

F
25.3.2009. u 11:27
0
7
Usvojena Kuzmanovićeva deklaracija
0
Usvojena Kuzmanovićeva deklaracija
Narodna skupština RS-a usvojila je danas Deklaraciju o osnovama za razgovore o eventualnim promjenama Ustava BiH i o zaštiti interesa RS-a, čiji je predlagač predsjednik RS-a Rajko Kuzmanović.
Za ovaj dokument, koji je usaglašavan na sastancima šefova poslaničkih klubova, glasalo je 56 poslanika, osam bošnjačkih poslanika je bilo protiv, a 15 poslanika SDS-a je bilo suzdržano.

Skupština nije usvojila predložene zaključke SDA, SRSRS-a ni izmjene i dopune SDS-a u vezi s ovim pitanjem.

U konačnom prijedlogu deklaracije, u odnosu na prvobitno predloženu Kuzmanovićevu verziju, više se ne spominje promjena imena BiH, a o RS-u se govori kao nespornom entitetu u svakom pogledu, dok se za Federaciju BiH kaže da se u tom entitetu mogu organizirati eventualno druge teritorijalne jedinice u BiH.

U Deklaraciji se navodi i da polazište, prijedlozi i rješenja ustavnih promjena u BiH moraju se zasnivati na Dejtonskom sporazumu, a da BiH i dalje ostaje složena država u skladu s usvojenim dejtonskim modelom državnog uređenja.

Ističe se i da "moguće promjene u strukturi Federacije BiH ne smiju imati za posljedice promjenu sadašnjih ustavnih rješenja u odnosu na formiranje zakonodavnih, izvršnih i sudskih organa vlasti na nivou BiH, kao i na osnovne principe u pogledu njihovog sastava, načina donošenja odluka, zaštite entitetskog i vitalnih nacionalnih interesa na štetu RS-a".

U Kuzmanovićevoj deklaraciji se kaže i da u sadašnjim uvjetima nije moguće donositi novi ustav, već je moguća samo dogradnja i poboljšanje dejtonskih rješenja i to amandmanskim putem na osnovu saglasnosti triju konstitutivnih naroda i entiteta kroz političke razgovore i ustavne institucije.

Entitetski predsjednik je iznio i stavove o uređenju nekih zajedničkih bh. institucija te naveo i da je potrebno zadržati ustavne principe o entitetskom glasanju u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i ustavne principe zaštite utvrđenog vitalnog interesa entiteta i vitalnog nacionalnog interesa sva tri konstitutivna naroda u BiH.

Dao je i mišljenje kako se može vršiti prijenos nadležnosti s entiteta na nivo države, ali i da se neke mogu ponovo vratiti u nadležnost entiteta.

"Prenos nadležnosti s RS-a na institucije BiH može se vršiti samo na osnovu sporazuma entiteta i na način i po postupku predviđenom za promjenu Ustava. Nakon analize efikasnosti, funkcionalnosti i ekonomičnosti vršenja nadležnosti prenesenih s entiteta na zajedničke institucije BiH može pokrenuti proces povrata onih nadležnosti entiteta čiji prenos nije opravdan niti je održiv", navodi se u Deklaraciji.

On se zalaže za konsenzus entiteta o pitanjima značajnim za članstvo BiH u EU.

“Kada je riječ o evropskim i evroatlantskim organizacijama i asocijacijama, potrebno je osnivati zajedničke delegacije te obezbijediti da entiteti samostalno sklapaju ugovore o specijalnim paralelnim vezama sa susjednim državama i da mogu da vode međunarodne aktivnosti koje ne ugrožavaju teritorijalni integritet BiH“, istaknuto je u ovom dokumentu.

Također, iznijet je i stav da Predsjedništvo BiH i dalje treba da se sastoji od tri člana, jednog člana iz RS-a i dva člana iz drugog entiteta, koji bi se mogli birati neposredno s pravom kandidovanja svih građana.

Rečeno je i da u Predsjedništvu BiH ne bi smjelo biti više od jednog pripadnika bilo kojeg konstitutivnog naroda ili ostalih.

Vijeće ministara BiH, kao institucija izvršne vlasti ne može donositi odluke prostom većinom i preglasavanjem predstavnika entiteta ili konstitutivnih naroda, ističe se u Deklaraciji i dodaje, da broj ministara mora odgovarati entitetskoj i nacionalnoj zastupljenosti, a način donošenja odluka mora se zasnivati na principu zastupljenosti entiteta i konstitutivnih naroda.

U dokumentu se navodi potreba donošenja Ustavnog zakona o Ustavnom sudu BiH, koji mora precizno definirati nadležnosti tog suda, pri čemu treba isključiti, navedeno je, mogućnost izbora stranaca u Ustavni sud BiH.

Iznijet je i stav da organizacija Oružanih snaga treba da ostane na nivou BiH pri čemu je moguće razgovarati o njihovoj racionalizaciji, a zatim o demilitarizaciji, dok policijske strukture i njihove nadležnosti u BiH spadaju u podijeljene nadležnosti BiH i entiteta i njihove nadležnosti je potrebno jasno razgraničiti

Također, u Deklaraciji se navodi da razgovore o promjenama Ustava BiH treba voditi u Parlamentarnoj skupštini BiH, uz učešće predstavnika entitetskih parlamenata, što ne ograničava mogućnost organizovanja i drugih rasprava ili sastanaka, ali koje nemaju obavezujući karakter prije rasprave u ovom domu.

Usvajanjem ovog dokumenta završen je nastavak posebne sjednice.

Nakon pauze bit će nastavljeno ranije prekinuto redovno zasjedanje.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Anketa
Da li je opravdan zahtjev za povećanje akciza na gorivo kako bi se ubrzala izgradnja autoputa?
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: