Ustavni sud FBiH se očitovao o Drljačinom zahtjevu: Pitanja dopremijera su uopštena i hipotetska
Zamjenik predsjednika Vlade Federacije BiH Vesko Drljača (SBB) podnio je 17. decembra 2018. godine zahtjev Ustavnom sudu FBiH u kojem traži dostavu mišljenja o dvije tačke. Prva je upit o ustavnoj prirodi i funkciji Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, a druga je u vezi s konstituisanjem, radom i odlučivanjem tog doma.
Ustavni sud FBiH naveo je konkretna pitanja koja je Drljača postavio u zahtjevu koji je uputio ovoj instituciji:
- Kakva je ustavna priroda i funkcija Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine prema Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine konkretno u vezi s pitanjem da li je ustavna priroda i funkcija Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine da isključivo zastupa i štiti interese konstitutivnih naroda kao dom konstitutivnih naroda, odnosno da li je ustavna priroda i funkcija Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine da zastupa i štiti interese konstitutivnih naroda, kao i da zastupa i štiti interese kantona "federalnih jedinica" prema Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine kao dom konstitutivnih naroda i dom federalnih jedinica (kantona)?
- Da li bi konstituisanje, rad i odlučivanje Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine bili u skladu s Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine u slučaju da delegati u Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine budu birani bez primjene odredbi Ustava Federacije Bosne i Hercegovine utvrđenih u članu IV.A.2.8. stav (3), kojim se predviđa sljedeće: "U Domu naroda bit će najmanje jedan Bošnjak, jedan Hrvat i jedan Srbin iz svakog kantona koji imaju najmanje jednog takvog poslanika u svom zakonodavnom tijelu" i člana IX.7. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine kojim se predviđa sljedeće: "Objavljeni rezultati popisa stanovništva iz 1991. godine na odgovarajući način će se koristiti za sva izračunavanja koja zahtijevaju demografske podatke dok se Aneks 7. u potpunosti ne provede" i kakve bi bile ustavne posljedice takve eventualne situacije u pogledu rada Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine?
Pogrešna formulacija pitanja
U odgovoru na pitanja sudije Ustavnog suda FBiH navele su da su se u dosadašnjoj ustavnosudskoj praksi zahtjevi odnosili na davanje mišljenja o ustavnosti i zakonitosti opštih pa i pojedinačnih akata donesenih od organa vlasti, pa i institucija i ustanova u Federaciji Bosne i Hercegovine.
"Za razliku od navedenog, pitanja podnosioca zahtjeva u ovom konkretnom slučaju su u pretežnom dijelu uopštena, više teoretske prirode, pa i hipotetska. Povodom takvih upita Ustavni sud Federacije ne može davati mišljenje, posebno u odnosu na formulaciju kao u tački 2. zahtjeva, koje je u cijelosti hipotetsko. Pitanje ustavnih posljedica u pogledu rada Doma naroda, kako je sročeno, može također hipotetski biti, u budućnosti, pod Ustavom propisanim uslovima, predmet odlučivanja ovog suda u vršenju njegovih nadležnosti iz člana IV.C.3.10. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine", piše u mišljenju.
Ipak, u mjeri u kojoj su postavljena pitanja pogodna za davanje mišljenja, Ustavni sud FBiH utvrdio je stav. Kako se navodi, organizacija, struktura i funkcije (nadležnosti) organa vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine propisani su relevantnim odredbama Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.
"Zakonodavna vlast Federacije Bosne i Hercegovine se ne može stoga posmatrati segmentirano, imajući u vidu jasnu i nedvosmislenu ustavnu odredbu (Amandman XXXI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine) koja propisuje da će zakonodavnu vlast u Federaciji Bosne i Hercegovine vršiti Predstavnički dom i Dom naroda. Također, i druge odredbe Ustava Federacije Bosne i Hercegovine (član IV.A.4.17. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine) propisuju da ukoliko Ustavom nije drugačije utvrđeno, odluke Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine zahtijevaju potvrdu oba doma, osim za poslovnike i deklaracije koje domovi samostalno donose. Oba doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine su stoga ravnopravna u potvrđivanju svih odluka tog zakonodavnog tijela, a Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine je nadalje (Amandman XXXVIII na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine), drugačije propisana nadležnost isključivo u pogledu parlamentarne procedure za zaštitu vitalnih interesa, koja je u cijelosti u nadležnosti Doma naroda", piše u odgovoru.
Ocjena ustavnosti odredbi Ustava FBiH već pred Ustavnim sudom BiH
Ustavni sud FBiH navodi da je strukturu i način izbora u zakonodavnu vlast Federacije BiH nužno posmatrati u cijelosti. Relevantne odredbe Ustava Federacije BiH u tom dijelu propisuju, u manjoj ili većoj mjeri za svaki dom, "kombinovane" kriterije.
"Tako je propisana minimalna zastupljenost konstitutivnih naroda u strukturi Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH. Struktura Doma naroda je propisana na paritetnom principu koji podrazumijeva da svaki konstitutivni narod ima isti broj delegata, uz učešće delegata iz reda Ostalih. Delegate u taj dom biraju kantonalne skupštine kao federalne jedinice iz reda svojih poslanika proporcionalno nacionalnoj strukturi stanovništva. Ustavni sud Federacije se ne može upuštati u pitanje kvaliteta ustavnih normi niti da li su ovakva ustavna rješenja najcjelishodnija i najbolja", piše u odgovoru.
Pritom posebno ukazuju na Amandman XXI na Ustav BiH u kojem je, između ostalog, propisano da će se kasniji izbori odvijati po izbornim zakonima koje donese Parlament Federacije Bosne i Hercegovine.
"Činjenica je da takav zakon nije donesen, a također je činjenica da je u drugom entitetu, Republici Srpskoj, donesen Izborni zakon Republike Srpske, kao i u Brčko Distriktu, naravno sve to pod pozitivnom pretpostavkom usaglašenosti s Ustavom Bosne i Hercegovine i Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine", ističu iz Ustavnog suda FBiH.
Dalje navode kako je općepoznata činjenica i da je pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine u toku postupak za ocjenu ustavnosti koji se odnosi na Amandman XXXIV (3) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, a u isključivoj je nadležnosti tog suda ocjena usaglašenosti odredbi entitetskih ustava s Ustavom Bosne i Hercegovine.
"Stoga bi bilo kakvo daljnje elaboriranje ove materije iz ovog suda bilo suprotno opštim principima vladavine ustavnosti, do okončanja navedenog postupka. Sve ovo, tim prije što je formulacija iz zahtjeva problematizovala ova pitanja na više teorijski, a ne ustavnosudski način. U odnosu na pitanje formulisano kao pod tačkom 2. zahtjeva, Ustavni sud Federacije je već u uvodnom dijelu obrazloženja stava iznio mišljenje da na ovakav zahtjev ne može dati odgovor u traženoj formi", zaključuju sudije.
Ovo mišljenje Ustavni sud Federacije donio je jednoglasno u sastavu: Aleksandra Martinović, predsjednica Suda, Vesna Budimir, Mirjana Čučković, Šahbaz Džihanović, Edin Muminović i Kata Senjak, sudije Suda.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
