Ustavni sud FBiH odlučio: Odluka o komunalnim taksama za kladionice u Zenici je neustavna

Galijašević je 17. februara 2017. godine Ustavnom sudu FBiH podnio zahtjev za utvrđivanje ustavnosti Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnim taksama na području Zenice i to nakon što su se vijećnici Snage centra, stranke A-SDA, Premier World Sport d.o.o Čitluk, Bet-Live Vitez, Sport Plus Novi Travnik, Petica Plus Vitez, Premier Sport Čitluk, Hattrick Vitez i Zmajevi Zenica obratili prijedlogom za poduzimanje mjera ili iniciranje postupka pred drugim organima radi sprečavanja protuustavnog rada Gradskog vijeća Zenice.

Galijašević je u zahtjevu za utvrđivanje ustavnosti smatrao da djelatnost firme nije i ne može biti objektivni kriterij za određivanje visine takse na istaknutu firmu, što je Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine utvrdio u brojnim presudama, a iz osporene odluke je vidljivo da je za djelatnost “igara na sreću” određen najveći iznos komunalne takse.

Na Galijaševićeve navode Ustavni sud FBiH je zatražio od Gradskog vijeća Zenice da dostave navedene odluke usvojene na sjednici Gradskog vijeća Zenice.

U presudi Ustavnog suda Federacije BiH, koja je jutros stigla na adrese medija iz ZDK, se navodi da je Gradsko vijeće Zenice na svojoj trećoj sjednici 29. decembra 2016. godine donijelo osporenu odluku kojom su propisane komunalne takse koje plaćaju pravne i fizičke osobe za korištenje prava, predmeta i usluga na teritoriji Grada Zenice i utvrđuju obveznici, visina, olakšice, rokovi i načini plaćanja taksi.

“Iz osporene odluke nedvosmisleno proizilazi da visina propisane takse zavisi od dva kriterija: u većoj mjeri od vrste djelatnosti koju obveznik obavlja, a uz to u manjoj mjeri od područja općine (zone) u kojoj su firma, oznaka, obilježje ili natpis istaknuti. Tabelarna razrada osporene odluke pokazuje da su obveznici komunalne takse razvrstani po djelatnostima koje obavljaju u dvije grupe. U prvu grupu pravnih osoba spadaju lutrija, igre na sreću i sportske kladionice, dok u drugu grupu spadaju telekomunikacije, telefonske i satelitske usluge, proizvodnja i distribucija električne energije, noćni barovi i diskoteke”, stoji u presudi te se dodaje: “Nesumnjivo je da u kombinaciji dvaju kriterija visinu taksi primarno određuje kriterij djelatnosti koji je samo preimenovan u ‘kriterij akumulativnosti djelatnosti’, dok je teritorijalni kriterij zapravo supsidijarna korekcija. Kako se ovdje radi o naplati komunalne takse za istaknutu firmu, a ne o oporezivanju dohotka, odnosno dobiti, Ustavni sud Federacije smatra da takva dominacija kriterija djelatnosti proturječi Ustavom zagarantovanoj jednakosti pred zakonom”.

U konačnici presude se navodi i da Ustavni sud FBiH štiti jednakost građana i pravnih osoba na području FBiH.