Historija ustavnog sudovanja u Bosni i Hercegovini datira od sredine XX stoljeća. Godine 1963. u bivšoj SFRJ, kao i u njenim federalnim jedinicama-republikama, donošenjem novog saveznog i republičkih ustava uspostavljeni su ustavni sudovi - savezni i republički. Do 1992. godine, kada je stekla nezavisnost i međunarodnopravni subjektivitet kao 177. članica Organizacije ujedinjenih naroda (OUN), Bosna i Hercegovina je bila jedna od šest republika/federalnih jedinica u sastavu SFRJ, saopćeno je iz Ustavnog suda BiH.
Kako se nadalje navodi, budući da je prvi Ustavni sud Bosne i Hercegovine počeo efektivno da djeluje već naredne, 1964. godine (konstituiran je 15. februara te godine), proizlazi da tradicija ustavnog sudovanja u Bosni i Hercegovini traje više od pola stoljeća.
Iz Ustavnog suda podsjećaju da će se za dvije godine, odnosno 2020. godine, navršiti cijelo jedno stoljeće ustavnog sudovanja u Evropi, navodeći da su u Austriji, odnosno Češkoj, u to vrijeme, a na osnovu Kelzenove ideje o uspostavljanju posebnog državnog organa 'zaštitnika ustava', uspostavljeni su prvi ustavni sudovi u Evropi.
"Gledano ne samo iz historijske perspektive, to je bilo značajno dostignuće bez obzira na oscilacije u pozicioniranju, nadležnostima i stvarnim dometima institucije ustavnih sudova, posebno u početnoj fazi. Jednako tako, bez obzira na realan utjecaj i ustavnu, pa i općedruštvenu poziciju, odnosno položaj u društveno-političkom sistemu tog vremena, činjenica je da je u državama bivše SFRJ (dakle i u Bosni i Hercegovini) tradicija ustavnog sudovanja, putem posebne institucije ustavnog suda, među najstarijima u Evropi", navodi se.
Iz Ustavnog suda BiH, podsjećaju, također, da je ovaj sud 2014. godine obilježio 50 godina ustavnog sudovanja u Bosni i Hercegovini, a da je današnji Ustavni sud, ustanovljen Ustavom iz 1995. godine (Aneks 4. Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH tzv. Dejtonski sporazum), konstituiran 22. maja 1997. godine, te da se ove godine navršilo 20 godina postojanja Ustavnog suda BiH u postdejtonskom periodu.
Sudionicima svečane plenarne sjednice obratio se predsjednik Ustavnog suda BiH Mirsad Ćeman prigodnim govorom o djelovanju ovog suda u proteklih 20 godina.
Svečanoj plenarnoj sjednici, pored sudija Ustavnog suda BiH u postojećem sastavu, prisustvovale su bivše sudije Ustavnog suda BiH, koji su u različitim periodima obavljali i funkcije predsjednika i potpredsjednika tog suda, predstavnici institucija BiH - Parlamentarne skupštine BiH i Vijeća ministara BiH, kao i predstavnici međunarodne zajednice u BiH - OSCE-a, Vijeća Evrope, predsjednici ustavnih sudova FBiH, RS i Apelacionog suda Distrikta Brčko BiH i predsjednici entitetskih vrhovnih sudova.
Svečanoj sjednici su prisustvovali i predsjednik i registrar Suda BiH, predsjednik i potpredsjednica Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, ombudsmen BiH, predsjednici notarskih i advokatskih komora Federacije BiH, dekani i profesori pravnih fakulteta iz Sarajeva i Mostara, te predstavnici nevladinih organizacija koje su ostvarile saradnju s Ustavnim sudom BiH - IRZ-a, Fondacije 'Konrad Adenauer' i Centra AIRE.
Sudionicima svečane sjednice su se na prigodan način obratili Denis Zvizdić, predsjedavajući Vijeća ministara BiH i Mirko Zovko, prvi predsjednik Ustavnog suda BiH u postdejtonskom periodu.
Po završetku svečane plenarne sjednice sudionici svečane sjednice i gosti su imali mogućnost razgledati prigodnu tematsku izložbu ustavnih tekstova od 1946. godine do danas i publikacija u izdanju Ustavnog suda BiH, te razgledati i prostorije ovog suda (biblioteka, pisarnica, arhiva...), saopćeno je.
Seka Aleksić nakon gubitka 20 kilograma: Muž je digao ruke od toga da ću biti zgodna, iznenadila sam ga
Zoran Kesić nakon gašenja "24 minuta" na Novoj S: "Uskoro nastavljamo sa srpskim hardkorom"
Sjajna utakmica u nehumanim uslovima: BSK nakon preokreta savladao Čelik