Ustavni sud BiH je 2005. sugerisao strankama da stavljaju pripadnike različitih naroda na liste

To je upravo suprotno od onog što tvrdi predsjednik HDZ-a Dragan Čović.

On je nedavno kazao da niko drugi osim hrvatskih nacionalnih stranaka ne treba na kandidatske liste za predstojeće izbore za skupštine kantona stavljati Hrvate.

Apelovao je na "bošnjačke" stranke da prestanu sa postavljanjem Hrvata na izborne liste za skupštine kantona, poručujući da to nije pametno. S tim u vezi poznato je da Čović sve građanske stranke naziva bošnjačkim.

"Prošlo je vrijeme nametanja stava jednom konstitutivnom narodu. Ako neko želi da imamo još jaču krizu nego što imamo prethodne četiri godine, neka to radi", rekao je.

Apelacija Nikole Špirića iz 2005. Ipak, Ustavni sud je 2005. godine po apelaciji Nikole Špirića koji je tražio ocjenu ustavnosti dijelova Statuta Grada Sarajeva u meritumu odluke sugerisao da stranke trebaju imati dovoljan broj pripadnika različitih konstitutivnih naroda na listama, da glasovi koje dobiju na izborima ne budu bačeni.

Sud je naglasio da ako stranke žele da njihovi glasovi na izborima budu predstavljeni u odgovarajućem omjeru mandatima u različitim zakonodavnim tijelima, potrebno je da ispoštuju principe Odluke o konstitutivnosti narod Ustavnog suda po presudi U 5/98.

"U suprotnom, političke stranke koje ne ispoštuju ove principe dovode sebe u opasnost da ostvareni izborni rezultat ne odgovara broju mandata koji će pripasti toj stranci u odgovarajućem zakonodavnom tijelu", zaključio je Sud.

U to vrijeme Gradsko vijeće Grada Sarajeva popunjeno je isključivo Bošnjacima, Hrvatima i pripadnicima Ostalih, dok ni jedan Srbin nije imenovan vijećnikom, što je bio povod da Špirić uputi apelaciju.

Vijeće Grada Sarajeva popunjavalo se kako tada, tako i danas, indirektno kroz općinska vijeća, od na izborima direktno izabranih vjećnika.

Sud je tada utvrdio da odredbe Statuta Grada Sarajeva nisu u skladu sa Ustavnom BiH jer Statut ne navodi Srbe kao konstitutivan narod i ne garantuje im, kao Bošnjacima, Hrvatima i Ostalim da će imati minimum 20 posto mjesta u Gradskom vijeću.

U prevodu, sud je smatrao, da bez obzira na dobijeni broj glasova stranka mora imati pripadnike različitih konstitutivnih naroda da bi mogle popuniti mjesta u zakonodavnim tijelima namijenjena njima.

Isti princip i u domovima naroda

Na sličnom principu, zastupnici kantonalnih skupština koji se biraju direktno na izborima popunjavaju Dom naroda Federacije BiH indirektno kroz skupštine.

Na isti način kako građani bez obzira na etničku pripadnost biraju gradske/općinske vijećnike tako glasaju i za zastupnike u kantonalnim skupštinama. Razlika postoji u indirektnom imenovanju delegata u Dom naroda FBiH i vijećnika u Gradsko vijeće, ali suština je ista, njihov legitimitet na prvom mjestu je građanski, a ne etnički.