BiH
0

Uskrsna poslanica kardinala Puljića

FENA
Uskrsnu poslanicu kardinala Vinka Puljića prenosimo u cijelosti u nastavku.
  1. A on koji ostaje dovijeka… može do kraja spašavati one koji po njemu pristupaju k Bogu – u vijeke živ da se za njih zauzima (Heb 7,24-25)

Gospodinov uskrs jest čovjekov obnovljeni savez s vječnim Ocem. Dubinom usavršen u samom Jedinorođencu razastrt je na sve narode i rase. Karaktera je vremenitog, a značenja vječnog - obećana od početka povijesti spasenja pa do vremena vjekovječnih. Uistinu, trebala su se ispuniti sva ona Pisma koja su navijestila otkupljenje ljudskoga roda. Koja su vjekovima klicala u poslužiteljima Božje riječi i čeznutljivim srcima naroda posvećena Bogu, sve dok se nisu ispunila u vječnome Božjem Sinu Isusu Kristu. Mučen na križu, cijenom života je pokazao koliko vječni Otac ljubi zemljanog čovjeka, koliko ga vrjednuje i cijeni i na koji je sve način spreman plaćati njegove dugove. U razgovoru s Nikodemom sam Krist svjedoči: Uistinu, Bog je tako ljubio svijet te je dao svoga Sina Jedinorođenca, da nijedan koji u njega vjeruje ne propadne, nego da ima život vječni (Iv 3,16). A apostol Petar besjedi: Po milosti smo Gospodina Isusa spašeni (Dj 15,11). Tako, premda grijehom oboljeli, u njegovu trpljenju smo ozdravljeni, u smrti oživljeni, u uskrsnuću spašeni i proslavljeni pozivom na život duha, stvorena za nepropadljivost, savršenost, trajnost, štoviše: vječnost (usp. Iv 6,63). Po vječnom Sinu baštinici smo dakle Božjeg imanja koje je neuništivo i vječno, ali sveto i savršeno. Zato i pripada svetima, izabranima i ljubljenima od Boga, nama draga braćo i sestre koji se uzdamo u njegovo sveto ime i čijim se čovjekoljubljem ponosimo (usp. Ps 33,21). Mi smo svjedoci njegova uskrsnuća, baš kao i Ivan i Petar, Marija Magdalena i svi Isusovi apostoli zajedno s Marijom Majkom. Njihova svjedočanstva su prvine žive radosne vijesti – Evanđelja. S njima ne prestaje sukcesija naviještanja uskrsnuća. Naprotiv, ona postaje sve prostranija i jača. I danas snažno prodire u čovjeka, u njegovu dušu, budi usnuli duh i potiče na radosno življenje i svjedočenje najvećega dara Božjega:

  • da smo u njegovu vječnom Sinu i mi posinjeni i u njegovoj slavi proslavljeni;
  • da smo u njegovu pozivu pozvani svjedočiti svima i navijestiti svakomu najradosniju vijest spasenja (Mk 16,15).
  1. Takav nam je Veliki svećenik i bio potreban - svet, nedužan, neokaljan, odijeljen od grješnika i uzvišeniji od nebesa (Heb 7,26)

Očeva želja za čovjekovim spasenjem je toliko velika da je ponudio vlastitog Sina kao otkupninu za sve grijehe. Sin je svojevoljno, sveto i nedužno prihvatio Očevu volju (usp. Iv 3,16). Presveti Otkupitelj je tako posvetio čovjeka i osposobio ga milostima koje ga vjerom, voljom i htjenjem mogu dovesti do iskustvenog doživljaja Božje prisutnosti. Kristovim uskrsnućem čovjek je uzdignut na prijateljski odnos s Bogom. Zato, nema više odnosa Gospodar - sluga, nego Prijatelj - prijatelj (Iv 15,14-15). Odnos je to puno prisniji, jasniji i jači. Prijateljevati s Bogom je moguće samo preko Sina koji je posrednik između Oca i ljudi, između Stvoritelja i stvorenja. Otkrivamo tako dublji smisao spasenja: U smrti i uskrsnuću Kristovu čovjek je posvema izmiren s Bogom (usp. Rim 5,10). Stoga, nije više potrebito zaklanjati pogleda pred njim, skrivati lice od lica njegova, kako je to nekad redovito činio sluga Mojsije u razgovoru s Bogom: jer bojao se Boga gledati (Izl 3,6). I prorok Ilija zakrivao je lice jer je znao da ne može živ čovjek gledati Boga i ostati na životu. (usp. 1Kr 19,13). Mi smo u uskrslom Kristu razotkriti pred Ocem. Pred njim stojimo gologlavi, ali ne u strahu i stidu, nego u radosti neizrecivoj što smo njegov narod voljeni i sveti. Stari veo je zauvijek pao, ta više i nije potrebit, jer nas je Krist izmirio s Ocem i tako ispravio drevno grijehom iskrivljenu Božju priliku u nama. Čemu se onda skrivati kad smo ponovno odsjaj njegova savršenstva, kad smo opet uzljubljeni i uzvišeni, dragi sinovi i kćeri. Radost je ova također velika za Vječnog Oca i „Cijelu Kuću“, anđele i nebesa (usp. Lk 15,10). I premda ga još posvemašnje ne gledamo licem u lice, kako ćemo ga gledati po našem uskrsnuću, u njega vjerujemo i u ljubavi klikćemo od radosti neizrecive i proslavljene što postigosmo svrhu svoje vjere: spasenje duša (1 Pt 1,9).

  1. To On učini jednom zauvijek (Heb 7, 27)

Kristov status, u odnosu na ljudsko spasenje, je cjelovit, stalan i nepromjenjiv. Ono što je u namisli otkupljenja Vječne Providnosti bilo potrebito učiniti Sin je u potpunosti izvršio slobodno i odvažno, bez prijetnje i gunđanja (usp. Iz 53,7-8). Uskrsnućem je usavršio ljudsku sliku, a kao vidljivi spomen-znamen ostavio je križ za znak vječnog otkupiteljskog dara. Križ je tako simbol pobjede, ne poraza, znak Božje svemoći, a ne bespomoći. Znak je uzdanja, a ne beznađa i očaja. Znak je radosti, a ne tuge. I konačno, znak je neizmjerne Božje ljubavi koju iskazuje do tisuću naraštaja (usp. Pnz 7,9). Zato je uvijek postavljen na istaknuto mjesto pobožnih kršćana da podsjeća i posvećuje, da jači i krijepi, hrabri i tješi i da svjedoči da smo po Kristu i s Kristom i u Kristu otkupljeni narod Božji. Kao djeca Božja i njegovi nasljedovatelji trajni smo mu svjedoci na zemlji. Njegov primjer je proslavljena muka, pobijeđena smrt, uklonjena mržnja i strah te usavršena ljubav. I zato veli: U svijetu imate patnju, ali hrabri budite - ja sam pobijedio svijet! (Iv 16,33). Što mi drugo preostaje nego da vam kao vaš nadbiskup neprestano dozivam u pamet sve ove riječi što izlaze iz Božjih usta: Krist je umro, Krist je uskrsnuo, Krist će doći ponovno! Do konačnog dana valja nam biti trijeznima i zajedno bdjeti. Znamo dobro da protivnik naš, đavao, kao ričući lav obilazi tražeći koga da proždre (1Pt 5,9). Samo postojani u vjeri u stanju smo se oduprijeti njegovoj zlovolji i zlu htijenju. Stoga, ponajprije, hrabrim svoje svećenike i redovnike u nadbiskupiji, koji djeluju i rade u župama malim i velikim, onima malobrojnim i onim mnogoljudnim. Ako doista vjerujemo da je Uskrsnuli neprestano s nama, koga se onda bojati, pred kime strepiti i uzmicati? (usp. Ps 27,1). U Kristovoj blizini nema straha! Zajedno dakle svjedočimo za jednu jedinu Istinu, poučavajući tako vjernu braću i sestre na predanije življenje i odvažnije svjedočenje Božje Riječi, pogotovo u ovoj Godini duhovnih zvanja. Vremena su ponovno teška, ali izazovna, povjerena nama od Svemogućeg Gospodina koji obećaje i svjedoči: Evo, ja sam s vama u sve dane - do svršetka svijeta (Mt 28,20). Krist vam bio svjetlost i spasenje u raznorodnim tjeskobama i zabrinutostima. Duh Sveti podario vam svetosti i podijelio vam mudrosti i pronicljivosti u duhu vašemu. Svojom odanošću i zalaganjem obnovimo i blagoslovimo narod posvećen Gospodinu! Također, Bogu posvećene i zavjetovane osobe neizmjerno mogu doprinijeti duhovnoj obnovi svojim molitvama i djelima ljubavi. U sušnim danima Crkva se uvijek napajala iz posvećenih oaza. Pročistimo ponovno izvore da nam poteče voda životvorna. Vjerni puk Božji potičem na žarče i češće drugovanje s Bogom u svetoj misi, zajedničkim obiteljskim molitvama, osobnim pobožnim zazivima, dobrim djelima i bratskoj otvorenosti prema svim ljudima. Neka vaše obitelji budu svjedoci mira i ljubavi, zajedništva i jedinstva, bogobojaznosti i svih darova Božjih koji su vam podijeljeni preko Crkve - duhovne vam hraniteljice. Roditelje bodrim da žive sveto i moralno i da ne ogorčuju mlade živote svoje djece! Djecu svjetujem da slušaju svoje roditelje kako bi odrastali u mudrosti i miru (usp. Ef 5,21-29; 6,1-4). Budite dakle Crkva u malom, u kojoj se moli i neprestano zaziva Presveto Ime Isusovo i zagovorna pomoć Blažene Djevice i Majke. To je sadržaj pastoralnog trogodišnjeg programa pastorala obitelji.

O Uskrsu stoga svoj dragoj braći svećenicima, redovnicima i redovnicama neka je plodna i blagoslovljena svetkovina našeg otkupljenja.

Svim roditeljima, mladim obiteljima, studentima, mladeži našoj, djeci i đacima neka su od Svemogućega Boga blagoslovljeni ovi uskrsni dani. Svima starima i nemoćnima neka je ovo vrijeme puno smilovanja i milosrđa Božjega, a oči neprestano uprte u uskrsnulog Gospodina.

Svima teško oboljelima i ojađenima neka je utješan Uskrs, s velikim darom pouzdanja u Božju providnost i njegovu volju koja je duboko smislena u otkupiteljskom naumu ljudskog roda.

Svim vjernicima milost i mir od boga oca i uskrsloga sina i presvetoga tješitelja duha sretan Uskrs!