Uskrs i Vaskrs u Bosanskoj Gradišci: Nakon molitve slavlje uz svečanu trpezu i jaja

Tako je danas i u Bosanskoj Gradišci, gdje su brojni pravoslavni vjernici prisustvovali svetoj liturgiji u hramu Pokrova presvete Bogorodice, a katolici u obližnjoj crkvi Svetog Roka.

"Poznato je da je Vaskrsenje Hristovo najveći praznik, praznik nad praznicima, jer da vaskrsenja Hristovog nije bilo ne bilo ni crkvene historije ni crkve Hristove. Po riječima svetog apostola Pavla, Hristots bi bio prvi i posljednji kršćanin koji bi izdahnuo na krstu, sa njim i samo kršćanstvo. Poenta u veličini vaskrsenja Hristovoga jeste i naš ovozemaljski život u kojem se obavezujemo da ćemo slijediti Hrista, njegovu jevanđeosku nauku i blagu vijest koju najvljuje i daje nam šansu, da i mi postignemo krajnji cilj kao kršćani, a to je spasenje i vječni život u zajednici sa našim vaskrslim gospodom", kaže otac Mirko Milisavić, pravoslavni arhijerejski namjesnik gradiški.

Prije samog praznika vjernici su obavezni na strogi post, koji kod pravoslavnih traje 49 dana i čija stroga pravila zabranjuju uzimanje hrane životinjskog porijekla, dok se riba i ulje mogu konzumirati samo određenim danima.

Katolici se za Uskrs pripremaju kroz korizmu koja također podrazumijeva pokoru i suzdržavanje u ishrani, kao i strožiju molitvu. Obje zajednice međutim ističu da suština posta, odnosno korizme nije samo u suzdržavanju od jela nego u činjenju dobrih djela i "duhovnoj preobrazbi".

Najstrožiji post predviđen je za veliki petak, dva dana prije samog praznika, na dan kada je, prema Novom zavjetu, Isus Hrist razapet na krst, nakon čega je njegovo tijelo položeno u grob iz koga je, po Jevanđelju ustao (uskrsnuo, vaskrsnuo) i uznio se na nebesa.

Velečasni Marko Stojčić, bosanskogradiški župnik, kaže da katolici u ovoj župi i i ove godine, bez obzira na sve životne nedaće, Uskrs dočekuju s posebnom radošću.