Gradonačenica Sarajeva Semiha Borovac plakete je uručila ambasadorima u BiH - Republike Hrvatske Josipu Vrbošiću, Republike Italije Alessandru Fallavollitu, Republike Turske u Bulentu Tulunu, Republike Mađarske Imri Vargi, Kraljevine Španije Joseu Mariji Castrovieju i Bolibaru, Republike Austrije Werneru Almhoferu, gradonačelniku Beča Michaelu Hauplu, županu Gradske općine Slovenj Gradec Matjažu Zanoškaru, Federalnoj komisiji za nestale osobe i posthumno Majudinu Džudži, bivšem direktoru Centra "Vladimir Nazor".
Doajen diplomatskog kora u BiH ambasador Republike Hrvatske Josip Vrbošić Plaketu je dobio i kao čovjek koji je svojim zalaganjem unaprijedio odnose između Hrvatske i naše zemlje. Ta suradnja se, navedeno je u obrazloženju dodjele, odvija u privredi, kulturi, nauci, obrazovanju, prosvjeti i sportu.
Vrbošić je od 2001. ambasador R Hrvatske u BiH, a doajen diplomatskog kora u BiH od 2005. godine.
Posebno je značajan njegov doprinos u razvijanju suradnje Sarajeva sa Zagrebom i Dubrovnikom, što je rezultiralo konkretnim sporazumima koji se na obostrano zadovoljstvo realiziraju.
Ambasador Republike Italije u BiH Alessandro Fallavollita “brojnim aktivnostima izrazio je težnju njegove zemlje da se unaprijedi i intenzivira suradnja, posebno privredna, između BiH i Italije, ali i Sarajeva i italijanskih regija i gradova.
Njegovom zaslugom je, među ostalim, intenzivirana privredna suradnja Sarajeva s pobratimskim gradom Ferrarom, na čiji prijedlog je Sarajevo, kao partner, priključeno Projektu Interreg III, te je tako glavnom gradu BiH omogućeno da aplicira za rekonstrukciju Bijele tabije i Vijećnice te edukaciju studenata Akademije likovnih umjetnosti u oblasti restauracije.
Alessandro Fallavollita je potvrdio punu podršku Republike Italije nastojanjima Bosne i Hercegovine da postane punopravna članica NATO-a.
Ambasador Republike Turske u BiH Bulent Tulun “svojim djelovanjem izrazio je težnju svoje zemlje da se realiziraju sporazumi i konkretizira suradnja Sarajeva s turskim gradovima Istanbulom, Konyom i Bursom".
Na takav način, u 2007. su, među ostalim, razmjenjivani srednjoškolci između Burse i Sarajeva. Pored toga, delegacija Istanbula boravila je u Sarajevu da bi se upoznala sa trenutnim stanjem u kojem se nalazi Baščaršija, a radi pružanja konkretne stručno-tehničke pomoći u pripremi nominacije Baščaršije na UNESCO-ovu listu svjetske kulturne baštine.
Plaketu grada Sarajeva ambasador Republike Mađarske u BiH Imre Varga “zaslužio je” i zbog toga što je izrazio težnju svoje zemlje da pomogne u obnovi Vijećnice kao simbola grada Sarajeva te kao simbola ratne patnje, zajedničke prošlosti i budućnosti u EU-a.
Tako je potpisan Sporazum o dodjeli granta vlade Republike Mađarske za obnovu sarajevske Vijećnice. Shodno sporazumu, mađarska vlada je izdvojila 100.000 eura za postavljanje sigurnosnog fasadnog platna i fasadne skele.
Ambasador Kraljevine Španije u BiH Jose Maria Castroviejo i Bolibar "svojim jez alaganjem pokazao zainteresiranost Španije i ličnu zainteresiranost za pomoć u obnovi sarajevske Vijećnice", pa je tako i potpisan Memorandum o rekonstrukciji fasade Vijećnice. Tim sporazumom španska vlada je obećala izdvojili milion eura za fasadu zgrade Nacionalne biblioteke zapaljene u ratu 22. augusta 1992. godine, kada je osim zgrade izgorjelo i neprocjenjivo kulturno blago.
Ambasador Republike Austrije u BiH Werner Almhofer, osvjedočeni prijatelj Sarajeva i BiH, svojim angažmanom založio se da vlada Austrije među prvima pomogne u obnovi zgrade sarajevske Vijećnice, pa je tako prva faza radova finansirana od austrijske vlade, koja je sanirala krov Vijećnice.
Republika Austrija je u obnovu Vijećnice uložila oko 750.000 eura i tim sredstvima je zatvorena krovna konstrukcija te osigurano da se zgrada zaštiti od propadanja. U Austriji je također formiran i Klub prijatelja za obnovu Vijećnice, koji prikuplja sredstva za tu namjenu.
Gradonačelnik Beča Michael Haupl je, “potvrđujući tradicionalno prijateljstvo Beča i Sarajeva te učestvujući na donatorskoj večeri radi prikupljanja sredstava za opremanje Pedijatrijske klinike KCUS-a, zajedno s austrijskim privrednicima, donirao 40.000 eura toj klinici i najmlađim stanovnicima Sarajeva da bi dobili bolje uvjete liječenja”.
Zahvaljujući njegovom zalaganju, održan je humanitarni koncert bečkog orkestra “Johan Štraus”, a Grad Beč je otkupio trećinu ulaznica u povodu održavanja tog koncerta. Kupovini ulaznica, pridružile su se i sarajevske i bh. firme, institucije i ambasade sa sjedištem u Sarajevu i brojni sugrađani, te je u toj humanitarnoj akciji, čiji je prihod također bio namijenjen opremanju Pedijatrijske klinike, prikupljena 21.520 KM.
Grad Beč poklonio je i vozilo hitne pomoći, koje je zajedno s paketima za Pedijatrijsku kliniku i Dječiji dom “Bjelave” isporučeno 1. augusta 2007. godine.
Župan Matjaž Zanoškar rođen je 1951. godine u Slovenj Gradecu, gdje 30 godina radi u privredi, kulturi i obrazovanju. Od 1995. je načelnik jedinice uprave Slovenj Gradeca.
Kao župan Gradske općine Slovenj Gradec inicirao je da Slovenj Gradec, član Međunarodne asocijacije gradova nositelja poruke mira od 1989. godine, na sjednici Generalne skupštine asocijacije, održanoj 2005. u Slovenj Gradecu, predloži da Grad Sarajevo postane član te asocijacije.
Grad Sarajevo primljen je u Međunarodnu asocijaciju gradova nosilaca poruke mira (IAPMC) kao 83. član porodice gradova iz cijelog svijeta. Nominacija Sarajeva za članstvo u asocijaciju desila se na zasjedanju Generalne skupštine IAPMC-a u New Heavenu (SAD) 2004., a zvanični prijem na 18. zasjedanju Generalne skupštine 1. i 2. septembra 2005. u Slovenj Gradecu, gradu koji je nominirao Sarajevo za članstvo.
Priznanje Grada Sarajeva “Plaketa Grada Sarajeva” Federalnoj komisiji za nestale osobe je dodijeljena jer je svojim profesionalnim, stručnim i naučnim radom dala nesaglediv doprinos u otkrivanju istine o nestalim osobama i rasvjetljavanju činjenica o ratnim zločinima.
Ta je komisija formirana odlukom Vlade FBiH 1997., sa zadatkom da evidentira osobe koje su nestale ili zatočene tokom agresije na BiH te poduzima aktivnosti na pronalaženju nestalih radi utvrđivanja njihove konačne sudbine i da prikuplja podatke o masovnim i pojedinačnim grobnicama, pronalazi i obilježava grobnice, učestvuje u ekshumacijama, identifikacijama, prikupljanju dokazanog materijala i vođenju brige o ukopu žrtava.
Tako su evidentirana 27.794 nestanka državljana BiH, te u saradnji sa sudovima, tužilaštvima, policijom, forenzičarima i Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju locirano je i ekshumirano 358 masovnih i više hiljada zajedničkih i pojedinačnih grobnica s ukupno 23.785 posmrtnih ostataka žrtava.
Na području deset prijeratnih općina Grada Sarajeva locirano je 25 masovnih i više od 170 zajedničkih i pojedinačnih grobnica s 812 žrtava agresije.
Majudin Džudža od 1994. bio zaposlen u Centru za podršku djeci s poteškoćama u razvoju i učenju “Vladimir Nazor”, a od 1996. pa do smrti obavljao je dužnost direktora Centra.
Zahvaljući njegovom zalaganju, uspješno su realizirani projekti izgradnje zabavnog parka i igraonice, formiranja prostora za psihomotornu reedukaciju i fizikalnu terapiju te prostora za izgradu svijeća, keramičke radionice, radionice za obradu drveta i ramova i radionički izložbeni prostor.
Na njegovu inicijativu izgrađen je lift za transport djece oboljele od cerebralne paralize te formiran prostor za opservaciju i dijagnostiku, koji je osnova ukupnog modela rada Centra.
Plaketa grada Sarajeva je uručena Lidiji Džudži, supruzi Majudina Džudže.
Na svečanosti u nedjelju gradonačelnica Borovac je podsjetila da Vijećnica za 14 dana slavi svoj 112. rođendan.
“Vijećnica je ponos i duša ovog grada i simbol duhovnog otpora Sarajlija protiv destrukcije, ubijanja i mržnje, a Sarajevo je po svjetskim razmjerama nevelik, ali istinski kozmopolitski grad. U njemu su se susrele i uvezale različite civilizacije, kulture i tradicije i sve je to danas golim okom vidljivo usprkos njegovom tragičnom iskustvu iz nedavne prošlosti”, kazala je gradonačelnica Borovac.
