KCUS
0

Urađena intervencija proširenja abdominalne aorte

FENA
Tim radiologa, vaskularnih hirurga i anesteziologa Kliničkog centra Univerzitete Sarajevo, pod vodstvom interventnog radiologa prof. dr. Josipa Maškovića iz Splita, uradili su danas proceduru aneurizma (proširenje) abdominalne aorte tzv. EVAR metodom kod pacijenta M. S. (1949) iz Sarajeva.

Na pres-konferenciji upriličenoj tim povodom na KCUS-u istaknuto je da se radi o suvremenom postupku liječenja, a ovdašnji stručnjaci danas su uspješno asistirali prof. Maškoviću.

Izražena je nada da će, uz razumijevanje nadležnih organa, ta metoda, poznata kao EVAR metoda, biti uvedena u Sarajevu kao i u drugim medicinskim centrima u BiH (Tuzla, Mostar, Banja Luka). To bi smanjilo troškove jer su su se takvi pacijenti zbog visokog rizika morali liječiti u inozemstvu.

"Na taj način bi uhvatili korak s Evropom i svijetom. Dosad mi to nismo radili. Nismo imali za to mogućnosti jer je to sofisticirana intervencija", kazao je dr. Edin Herceglija, koji je dio liječničkog tima.

On je dodao da se danas urađen pacijent dobro osjeća nakon intervencije, te da će dva do četiri dana biti na Klinici za vaskularnu hirurgiju nakon čega bi trebalo da bude otpušten kući.

Profesor Mišković trenutno radi u Mostaru, a danas je kazao da će ostati u Sarajevu dok pacijent ne bude otpušten kući da bi pratio njegov oporavak.

Planirano je da u narednom periodu budu urađene još tri slične intervencije, te edukacija ovdašnjih stručnjaka.

Klinika za vaskularnu hirurgiju KCUS-a bavi se hirurškim tretmanom bolesti krvnih sudova, a prof. dr. Emir Solaković istaknuo je da je samo u ovoj godini urađeno oko 500 operativnih zahvata u elektivnom i urgentnom programu. EVAR metoda je novost u suvremenoj hirurgiji i doprinijela bi uspješnom liječenju pacijenata.

EVAR (endovaskularni tretman aneurizme aorte) postupak je u kliničku praksu uveden 1990. godine. Izvodi se tako što se specijalni uređaj poznat kao endovaskularni stend graft uvodi u arterijski sistem i postavlja u područje aneurizme aorte tako da je isključuje iz cirkulacije bez hirurškog pristupa aorti.

U većini slučajeva aneurizmi ne daju nikakve simptome, otkrivaju se slučajno na rutinskim pregledima i rastu sporo i neprimjećeno. Faktori rizika koji su dosad povezani s nastankom aneurizma su starosna dob (najčešće muškarci stariji od 50 god.), pušenje, povišen krvni tlak.