Kako javlja BIRN - Justice Report, mogućnost otkazivanja dženaze najavljena je nakon što je 4. jula Granična policija u Orašju uhapsila Midhata Salihovića zbog sumnje da je počinio ratni zločin. Salihović, koji je iz Švedske došao u BiH radi prisustvovanja dženazi u Potočarima, uhapšen je po potjernici Okružnog suda u Bijeljini, a nakon saslušanja pušten je iz pritvora.
Subašić je pojasnila da će udruženja uputiti zahtjev Tužilaštvu i Sudu BiH u kojem će tražiti “da preuzmu sve slučajeve i osumnjičene” s područja Srebrenice i istočne Bosne, te da lokalni sudovi “s tim nemaju ništa”.
Prema postojećem zakonu, nadležnost za prebacivanje predmeta ratnih zločina u kojima je istraga pokrenuta prije 2003. godine, ima Državni sud. Sud bi trebao raditi reviziju predmeta i, na prijedlog Tužilaštva BiH, donositi odluke o tome na kojem nivou se određeni predmet može procesuirati.
Iz Tužilaštva BiH naglašavaju kako ova ustanova "nije nikada raspisala potjernicu" za Salihovićem, te kako se ova osoba spominje u nekoliko predmeta u vezi sa Srebrenicom "ali nema status osumnjičenog".
“Drugi zahtjev je da Parlament BiH donese odluku da se 11. juli proglasi danom žalosti, odnosno da usvoji rezoluciju koju je usvojio Evropski parlament. Sramno je da će 11. jula pred Evropskim parlamentom biti postavljena zastava na pola koplja, a kod nas jedan entitet žali, a drugi slavi”, kazala je Subašić za Justice Report.
U januaru 2009. godine Evropski parlament je usvojio Rezoluciju o Srebrenici, kojom poziva države članice Evropske unije i zapadnog Balkana da obilježe 11. juli kao dan sjećanja na genocid počinjen u Srebrenici.
Na ovaj dan 1995. godine više hiljada žena i djece autobusima je napustilo područje Srebrenice, nakon pada ove zaštićene zone. Vojno sposobni muškarci ostali su zarobljeni, a u danima koji su uslijedili, većina ih je ubijena, njih oko 8.000. Do sada je identifikovano 3.737 žrtava, a za ostalima se još uvijek traga.
Kao dio obilježavanja godišnjice genocida u Srebrenici planirano je i održavanje vjerskog obreda i polaganje cvijeća ispred Zemljoradničke zadruge Kravica, općina Bratunac, gdje je 13. jula 1995. godine ubijeno više od 1.000 muškaraca.
Mještani Kravice srpske nacionalnosti su zatražili od vlasti u Republici Srpskoj i BiH, kao i od međunarodne zajednice, da zabrane održavanje ovog skupa jer bi to “sigurno dovelo do velikog pogoršanja bezbjednosne situacije i, gotovo sigurno, do sukoba između mještana i učesnika skupa”, naveli su u pisanom saopćenju.
“Namjera organizatora je da takvim skupom Bošnjaka u Kravici, koja je simbol srpskog stradanja na ovom području, ponizi sve naše žrtve i da od njih napravi zločince”, kazao je za lokalne medije Mile Milovčević, predsjednik Savjeta Mjesne zajednice Kravica.
Srebrenička udruženja pak upozoravaju kako je zabrana okupljanja u Kravici skretanje pažnje s činjenice da je u Srebrenici počinjen genocid.
“Nama to oni neće moći zabraniti. Mi ćemo ići, pa šta bude. Najavljeno je kako treba, mi ćemo ići pa nek’ nas ubiju. Svake godine pred 11. juli naprave po jednu glupost kako bi skrenuli s prave stvari, a to je da je u Srebrenici počinjen genocid, što su uradile vojska i policija RS-a”, istakla je Subašić.
Za strijeljanje više od 1.000 muškaraca u Kravici nepravosnažno je pred Sudom BiH osuđeno sedam bivših policajaca, na ukupno 284 godine zatvora. Porodice žrtava su i prošle godine pokušale doći do Kravice, ali su u tome bile spriječene.
Najveće greške koje ljudi čine tokom seksa: Zbog njih ne postižete zadovoljstvo
