Univerzitet u Sarajevu bilježi značajne naučne rezultate uprkos pandemiji COVID-19

Nastava teče u izmijenjenom režimu, mediji su zainteresirani za nove načine prenošenja znanja u ovim vanrednim okolnostima pandemije, a kolumne i blogovi su popunjeni studentskim komentarima o nastavi.

Međutim, isto tako značajan segment univerzitetskog poslanja je i naučno-istraživački rad, koji ne gubi zamah ni u ovim vremenima, odnosno, nije nikada ni zaustavljen, iako se to na prvi pogled može činiti. Brojevi govore u prilog razvoju, a ne silaznoj putanji. Nastavnici i saradnici Univerziteta su u prvom tromjesečju, odnosno u prva tri i po mjeseca ove godine postigli zavidne rezultate u publiciranju rezultata istraživanja. Ukoliko pogledamo podatke u indeksnoj multidisciplinarnoj bazi podataka SCOPUS vidljivo je da su autori sa Univerziteta u Sarajevu u prva tri mjeseca ove godine objavili 210 naučnih radova, što predstavlja 43 posto ukupne produkcije svih radova indeksiranih u 2019. godini. Drugim riječima, u prva tri mjeseca 2020. godine, objavljena je skoro polovina radova iz cijele prošle godine. U publiciranju prednjače istraživači iz oblasti tehničkih nauka (131 rad), te ih slijede istraživači iz oblasti hemijskog inžinjeringa, medicine, matematike, biohemije, poljoprivrede, te društvenih nauka. Kada je u pitanju koautorska saradnja, prednjače zajednička istraživanja sa kolegama iz Srbije (29 radova), te Hrvatske, Češke Republike, Francuske, Sjedinjenih Američkih Država, Austrije, Njemačke, Slovenije, te Ujedinjenog Kraljevstva.

Što se tiče indeksiranja radova u bazi podataka Web of Science, tih je radova 68, što predstavlja sličan ritam objavljivanja kao i prošle godine u istom periodu, te nije zabilježen pad. Održan je ritam unatoč vanrednim okolnostima. Najzastupljeniji su radovi iz matematike, ekonomije, medicine i agronomije.

Kada je u pitanju vrlo aktuelna tema pandemije uzrokovane širenjem korona virusa, zanimljivo je izdvojiti rad pod naslovom A Novel Cellular Automata Classifier for COVID-19 Prediction indijskog tima istraživača koji tretira indirektne trendove širenja epidemije u Indiji, a objavljen je u časopisu Journal of Health Studies kojeg objavljuje Fakultet zdravstvenih studija Univerziteta u Sarajevu. Ovaj rad je objavljen 29. marta te je u naredna tri dana preuzet 75 puta, a do danas 223 puta, što je značajan rezultat uzevši u obzir činjenicu da je pažnju istraživačima privukao bosanskohercegovački časopis pored dominantnih časopisa koji izlaze u produkciji istraživačkih centara Zapadne Evrope i SAD. Više možete pogledati na linku.

U borbu protiv širenja korona virusa aktivno se uključio i Mašinski fakultet Univerziteta u Sarajevu. Kako bi se ubrzala proizvodnja zaštitne opreme, kroz projekat UNDP-a "Economic Governance for Growth – EGG“, koji finansira Vlada Kraljevine Norveške, za Mašinski fakultet Univerziteta u Sarajevu nabavljena je dodatna oprema za rad. Ova oprema uključuje četiri nova 3D štampača, te filamente i repromaterijal za proizvodnju zaštitne opreme, kao i mašinu za ispitivanje mehaničkih osobina materijala. Na taj način Mašinski fakultet se uključio u izradu zaštitne opreme. Počeli su sa izradom zaštitnih vizira, a mogu raditi i vezice za maske, kao i račve za respiratore, ukoliko se za tim ukaže potreba. Iako će opremu primarno koristiti za proizvodnju zaštitnih vizira u okviru borbe protiv pandemije COVID-19, nakon krize će istom opremiti Laboratorij za ispitivanje polimernih materijala koja će služiti za nastavu, istraživanja, inovacije i razvoj. Više možete pogledati na linku.

Kada je u pitanju interdisciplinarnost, ni nje u ovim okolnostima ne manjka, te je zanimljivo izdvojiti saradnju naših arheologa i genetičara. Naime, Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB) Univerziteta u Sarajevu objavio je rezultate najnovijih arheogenetičkih analiza nalazišta kod Visokog koje daju potpuno novu sliku o skupinama koje su naseljavale ova područja u prahistorijskom periodu. Naši genetičari su postigli veliki naučni uspjeh budući da je riječ o uspješnoj izolaciji i analizi biološkog materijala starog do 2.500 godina (iz IV vijeka p.n.e.). Više o ovom istraživanju možete čitati na linku: http://www.federalna.ba/bhs/vijest/313953/otkrice-bh-naucnika.