BiH
9

Ukupno 189 osoba pokušalo zloupotrijebiti vizni režim BiH putem vaučera

Piše: Er. M.
Rade Kovač (Arhiv/Klix.ba)
Rade Kovač (Arhiv/Klix.ba)
Bosna i Hercegovina može u tranzitnom dijelu, a ne za ostanak u zemlji, primiti blizu pet hiljada migranata, kazao je za Klix.ba načelnik Sektora za operativnu podršku u Službi za poslove sa strancima BiH Rade Kovač.

Služba za poslove sa strancima utvrdila je da je u proteklom periodu došlo do zloupotrebe viza u diplomatskom-konzularnom predstavništvu BiH u Abu Dhabiju za osam državljana Sirije koji su na osnovu vaučera dobili vizu u diplomatsko-konzularnim predstavništvima i na taj način legalno došli u BiH.

"Međutim, oni su zloupotrijebili taj dolazak i uputili se prema granici sa Srbijom. Kada su došli na granicu izrazili su namjeru i ušli u proces traženja međunarodne zaštite u Srbiji. Prema našim informacijama, jedna porodica je uspjela otići i do Švedske", kazao je Kovač.

On je dodao da su u vezi s tim pokrenute i dodatne aktivnosti u smislu pojačanog nadzora mogućeg izdavanja viza na osnovu vaučera koje se izdaju u diplomatsko-konzularnim predstavništvima.

"U tom periodu smo, sagledavajući hotele, napravili odgovarajuće kontrole i spriječili dolazak u BiH 112 sirijskih državljana, 35 Palestinaca i 42 Afganistanaca koji su aplicirali u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH u Abu Dhabiju, Kuvajtu i Dohi. Imamo dobar sistem kontrole dolaska iz viznog režima državljana iz visokorizičnog segmenta", rekao je Kovač.

Situacija u Turskoj mogla bi pozitivno utjecati na region

Na taj način je spriječen dolazak 189 ilegalnih migranata na osnovu lažnih vaučera, odnosno rezervacija koje su pred sami polazak otkazane ili su napravljene putem interneta.

"Uspostavili smo komunikaciju s našim službenicima iz diplomatsko-konzularnih predstavništava i skrenuli smo im pažnju da ubuduće obavljaju detaljnije razgovore sa strancima koji na taj način treba dobiti vizu i po potrebi traže i dodatne provjere od hotela", rekao je Kovač.

On ističe da nije primijećen povećan ulazak ilegalnih migranata u BiH, te da BiH redovno prati dešavanja u regionu.

"Ono što je važno, a što bi moglo imati odgovarajuće posljedice na ovaj region, jeste i dogovor da se u Turskoj rade prihvatni centri za blizu dva miliona izbjeglica s područja Sirije, a što bi se u skorijoj budućnosti pozitivno reflektovalo na zemlje regiona u smislu smanjenog priliva", kazao je Kovač.

Ovih dana pojavile su se i neprovjerene informacije da se ruta kretanja izbjeglica promjenila iz Grčke prema Albaniji i dalje prema Crnoj Gori, ali iz Službe za poslove sa strancima ističu da nisu primijećeni dolasci izbjeglica u Crnu Goru.

Šta u slučaju zabrane izlaska migranata iz BiH u Hrvatsku?

"Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice trebalo bi ove sedmice precizirati koje su to primarne tačke, odnosno koji su to prihvatni centri koji bi se koristili u slučaju dolaska migranata, nakon čega bi ih kontrolisanim rutama kroz BiH usmjeravali u Hrvatsku. Tu treba odgovoriti na mnoga pitanja počev od toga ko će migrante prevoziti i mislim da je to nešto što je za očekivati u narednom periodu. Južni dio BiH s obzirom na vremenske prilike jedna je od alternativa", istakao je Kovač.

Služba za poslove sa strancima došla je do saznanja i o postojanju određenih profila koji se koriste za komunikaciju s ilegalnim migrantima, a koji su otvoreni na arapskom jezikom i koji daju migrantima sve podatke o kretanju.

"Ovu pojavu treba posmatrati kontinuirano i treba postojati saradnja država u regionu tako da nam se ne desi da previše migranata uđe u BiH i da ne mogu izaći. To treba pratiti sinhronizovano, da se u slučaju zabrane izlaska iz BiH u Hrvatsku automatski napravi odgovor prema ulasku s te strane", zaključio je Kovač.