Iz ministarstva ističu da je u skladu s "Mapom puta" planirano da do sredine septembra budu završene sve aktivnosti na legislativnom planu, odnosno da tzv. "Legislativni akcioni plan" bude u potpunosti realiziran, kao i da tekst Finalnog izvještaja Radne grupe o pristupanju, uključujući konačne formulacije obaveza koje je Bosna i Hercegovina kao buduća članica WTO preuzela, bude u potpunosti usaglašen s članicama Radne grupe.
Kada je u pitanju procjena o eventualnom završetku pregovora za pristupanje BiH WTO-u prije Ministarske konferencije zemalja WTO koja će biti održana u decembru 2013., najneizvjesnije stanje je u oblasti bilateralnih pregovora i o pristupu tržištu, gdje su pregovori još aktivni, s manje ili više otvorenih pitanja s SAD-om, Brazilom, Ekvadorom, Ukrajinom i Panamom.
Iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa u izjavi za Fenu napominju da su pregovori s SAD-om u suštini završeni te da u narednom periodu treba usaglasiti tehničke detalje i pripremiti bilateralni Protokol za potpisivanje. Također, u pregovorima s Brazilom, Panamom i Ekvadorom preostao je vrlo ograničen broj otvorenih pitanja koja bi trebalo do sredine septembra razriješiti.
Međutim, najozbiljniji problem na putu BiH za potpuno okončanje pristupnih pregovora WTO-u predstavljaju pregovori s Ukrajinom u oblasti pristupa tržišu, uključujući sve segmente, carinske koncesije za industrijske i poljoprivredne proizvode, te pristup tržištu u svim sektorima usluga.
Iz Ministarstva pojašnjavaju da Ukrajina posljednjih nekoliko godina blokira zemlje na putu okončanja pristupnih pregovora postavljanjem zahtjeva u oblasti pristupa tržištu koji prevazilaze interese njene privrede, a u stepenu liberalizacije prevazilaze ustupke koje su postojeće članice dale kao ustupak za članstvo u ovoj organizaciji i, mada su ostale članice WTO-a svjesne toga, čak i one s najznačajnijim uticajem u ovoj organizaciji kao što su SAD i EU, ne postoji mehanizam koji bi spriječio takvo ponašanje ove članice.
Posebno skreću pažnju na činjenicu je da se do prije nekoliko godina procesu pristupanja Bosne i Hercegovine Svjetskoj trgovinskoj organizaciji pridavao znatno veći značaj a da je u međuvremenu Evropska unija pokrenula Proces stabilizacije i pridruživanja (SAP) sa zemljama regiona kao i zaključivanja bilateralnih Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, koji predstavljaju tip preferencijalog sporazuma i sa stanovišta liberalizacije trgovine idu dublje u taj proces, u odnosnu na WTO pristupne pregovore kojima se u suštini regulira trgovina Bosne i Hercegovina na MFN osnovi.
U tom kontekstu, imajući u vidu potpunu liberalizaciju trgovine sa zemljama regiona u okviru regionalnog CEFTA sporazuma, skoro potpunu liberalizaciju trgovine sa EU u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, kao i činjenicu da se u okvirima ovih sporazuma odvija oko 80 posto vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine, značaj pristupanja WTO-u za bh. trgovinu u posljednje vrijeme je u značajnoj mjeri relativiziran.
Iz Ministarstva tvrde da ovo nije specifičnost samo kada je u pitanju proces pristupanja Bosne i Hercegovine i zemalja regiona WTO-u već je to opči trend u globalnim okvirima, gdje se najveći dio svjetske trgovine odvija u okvirima tzv. regionalnih i bilateralnih, preferencijalnih sporazuma (NAFTA, Mercosur, ASEAN, EFTA), što podrazumijeva potpuno libreralizovanu trgovinu bez carinske zaštite ili po znatno reduciranim (preferencijalnim) nivoima carinske zaštite.
Dakle, pristupanje Bosne i Hercegovine Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, samo po sebi ne nosi otvaranje novih tržišta za robe proizvedene u BiH, jer i u ovom trenutku Bosna i Hercegovina u trgovini sa svim zemljama svijeta ima osiguran MFN tretman za svoje robe.
Također, imajući u vidu veoma mali udio trgovinske razmjene s ostatkom svijeta, u odnosu na ukupnu trgovinsku razmjenu BiH, kao i na veću geografsku udaljenost tržišta ostalih zemalja, ne treba očekivati da će određene koncesije (u oblasti roba i usluga) koje će BiH dati kao svoj ustupak za članstvo u ovoj organizaciji, proizvesti negativne efekte u smislu povećane konkurentnosti stranih roba na bh. tržištu niti eventualno značajnijeg gubitka carinskih prihoda, pojašnjavaju iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
U rezimeu odgovora na pitanja Fene o pristupanju BiH u članstvo WTO-a, iz Ministarstva naglašavaju da značaj ovog procesa treba gledati prije svega u prilici za izgradnju vanjskotrgovinskog sistema BiH, koji podrazumijeva uspostavljanje zakonodavnog i institucionalnog okvira za vođenje vanjskotrgovinske politike zemlje u skladu s osnovnim principima i pravilima međunarodnog trgovinskog sistema definiranih u okviru WTO-a.
Velež zbog napada dronom i oštećenja travnjaka susret s GOŠK-om neće igrati na stadionu Rođeni
