Udruženje "Eko akcija": Da li će interesi lobija biti važniji od pitke vode za stanovnike Sarajeva?
Kako navode iz "Eko akcije", prijedlog će za posljedicu imati smanjenje površine vodozaštitne zone koja je već drastično ugrožena bespravnom gradnjom, divljim deponijama te planiranjem masovne izgradnje bez zadovoljenja osnovnih standarda zaštite izvorišta vode.
Prema podacima ovog udruženja, centralni sistem vodosnabdijevanja Sarajeva se napaja iz većeg broja različitih izvora, uključujući bunarska postrojenja, izvorišta i riječne vodozahvate. Najvažnija izvorišta vode su bunarska postrojenja u Sarajevskom polju koja osiguravaju više od 75 posto potrebne vode u količini od blizu 72 miliona metara kubnih vode godišnje.
Vodozaštitna zona Sarajevskog polja formirana je 1987. godine. Nakon rata je bilo dosta uglavnom nelegalne stambene gradnje u neposrednoj blizini, a često i unutar same vodozaštitne zone, navode iz "Eko akcije" . Federalni Pravilnik o uvjetima za određivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorišta voda koja se koriste ili planiraju da se koriste za piće donesen je 2002. godine, a bio je u velikoj mjeri usklađen sa sličnim dokumentima u regiji i zemljama EU. Iz "Eko akcije" navode da je Kanton Sarajevo donio svoj vlastiti Zakon o vodama 2010. godine, a da u novembru 2012. godine Federalno ministarstvo za šume, vodoprivredu i poljoprivredu donosi novi pravilnik na nivou FBiH, bez javne rasprave. U ovom pravilniku, tvrde iz "Eko akcije", su granice II i III vodozaštitne zone za ovaj tip izvorišta smanjene nekoliko puta u odnosu na odredbe prethodnog pravilnika, što je potpuno različito od granica navedenih u sličnim pravilnicima koji su na snazi u zemljama regije i Evropske unije.
"Ovako neočekivanu izmjenu teško je tumačiti drugačije osim kao posljedicu pritiska koji je na Ministarstvo vjerovatno izvršio sarajevski građevinsko-investitorski lobi", kažu iz "Eko akcije".
Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o vodama Kantona Sarajevo se temelji na Elaboratu zaštite izvorišta vode za piće ''Sarajevsko polje'' koji je usklađen s federalnim Pravilnikom iz 2012. godine, kažu iz "Eko akcije". Taj pravilnik propisuje vodozaštitne zone nekoliko puta manje od onih propisanih prethodnim pravilnikom iz 2002. godine te onih u zemljama regije i Evropske unije. Takva izmjena se nije temeljila ni na kakvim kredibilnim naučnim saznanjima o vremenu zadržavanja štetnih materija u vodama podzemnih rezervoara iz kojih se crpi voda za piće.
"Posljedice primjene ovog pravilnika osjetit će se na teritoriji skoro cijele Federacije BiH. Ako se budu rukovodile njim, lokalne zajednice će uspostavljati potpuno neučinkovite zone sanitarne zaštite izvorišta vode, sa teškim i skoro nepovratnim posljedicama po kvalitet vode", upozoravaju iz "Eko akcije" i dodaju da je kvalitet vode već i sada upitan zbog dugogodišnje nebrige i slabe zaštite vodozaštitnih zona.
Iz udruženja "Eko akcija" kažu da ukoliko ovaj Prijedlog zakona sutra bude usvoen, Sarajevo koje je već na rubu epidemije može očekivati katastrofalno srozavanje kvaliteta vode za piće, jer manja vodozaštitna zona znači da će tvari poput pesticida, herbicida, teških metala, nafte, fekalija i sličnih materija znatno lakše naći put do izvorišta vode.
"Apelujemo na poslanike Skupštine Kantona Sarajevo da ovo spriječe i da se konačno pokrene preispitivanje uloge građevinsko-investitorskih lobija u kontinuiranom izigravanju slova i duha zakona, jer će ovo poigravanje sa zakonima i naučnim saznanjima na kraju cijeli jedan grad koštati vode za piće koja je temeljno pravo svakog čovjeka", poručuju iz udruženja “Eko akcija" i dodaju da će, ukoliko interes poslanika na kraju ipak nadvlada javni interes, stanovnici Sarajeva već za nekoliko godina biti primorani kupovati flaširanu vodu za piće.
Najveće greške koje ljudi čine tokom seksa: Zbog njih ne postižete zadovoljstvo
