Haški tribunal
0

U srijedu nastavak suđenja Radovanu Karadžiću

SRNA
Radovan Karadžić (Foto: Reuters)
Radovan Karadžić (Foto: Reuters)
Suđenje bivšem predsjedniku Republike Srpske (RS) Radovanu Karadžiću pred Haškim tribunalom biće nastavljeno u srijedu 21. aprila, saslušanjem trećeg svjedoka Tužilaštva, čiji je identitet zaštićen.

U službenim spisima svjedok se vodio pod oznakom KDZ064, a njegov iskaz se odnosi na događaje u Srebrenici, jula 1995. godine. Tužilaštvo je pisanu izjavu svjedoka predložilo u dokazni materijal.

Predviđeno je da glavno ispitivanje traje jedan sat, dok je procjena optuženog da će mu za unakrsno ispitivanje trebati četiri sata. 

Suđenje Karadžiću biće održano i u četvrtak i petak. Naredni svjedoci optužbe biće nekadašnji specijalni izaslanik generalnog sekretara UN Herbert Okun i bivši politički savjetnik komandanta UNPROFOR-a u BiH Dejvid Harland, autor izvještaja UN o Srebrenici. 

Tužilaštvo će Okuna ispitivati tri sata, a Harlanda četiri, dok je Karadžićeva procjena da će mu za unakrsno istipitivanje dvojice svjedoka trebati po 14 sati. 

Bivšeg predsjednika RS optužnica tereti za genocid, zločin protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja u BiH. 

Suđenje Karadžiću je počelo 26. oktobra prošle godine, uvodnom riječi Tužilaštva. Karadžić je svoju uvodnu riječ izložio 1. i 2. marta ove godine. Dokazni postupak optužbe započeo je 13. aprila. 
Za utorak, 20. aprila, zakazano je izjašnjavanje predsjednika Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja o krivici po drugoj optužnici za nepoštivanje suda. 

Pretresno vijeće je u februaru izdalo nalog umjesto opštužnice i pokrenulo postupak protiv Šešelja, jer je u svojoj knjizi objavio informacije o 11 zaštićenih svjedoka, uključujući njihova prava imena, zanimanja i mjesta prebivalištva, kršeći time nalog suda o povjerljivosti. 

Optužnica je podignuta nakon povjerljive odluke žalbenog vijeća, donesene u decembru 2009. kada je zaključeno da je pretresno vijeće pogriješilo kada je u avgustu iste godine zaključilo da ne postoji dovoljno osnova za krivični postupak protiv Šešelja za nepoštivanje suda. 

Prvobitni zahtjev Tužilaštva odnosio se na tri Šešeljeve knjige, čiji su naslovi povjerljivi. Tužilac je uložio žalbu na odluku pretresnog vijeća u odnosu na samo jednu od tri knjige i ta žalba je prihvaćena 17. decembra 2009. godine.

Glavno suđenje Šešelju, po optužnici za zločine u BiH i Hrvatskoj od 1991. do 1994. godine, prekinuto je 30. marta, do daljnjeg. Preostalo je da bude saslušan još jedan svjedok sudskog vijeća, a očekuje se da to bude početkom maja, poslije čega će optuženi, kako je najavio, osporavati optužnicu. 

Suđenje nekadašnjem pomoćniku za obaveštajno-bezbjednosne poslove Glavnog štaba Vojske RS, generalu Zdravku Tolimiru, optuženom za genocid i druge zločine u Srebrenici i Žepi u julu 1995, biće nastavljeno u četvrtak i petak. 
Iduće sedmice biće nastavljeno i suđenje bivšim policijskim zvaničnicima RS Mići Stanišiću i Stojanu Župljaninu, kojima se sudi za progone nesrpskog stanovništva iz 20 opština BiH 1992. godine. 

Glavni pretres u postupku protiv bivšeg šefa službe Državne bezbjednosti MUP-a Srbije Jovice Stanišića i njegovog pomoćnika Franka Simatovića-Frenkija, optuženih za zločine paravojnih trupa počinjene u BiH i Hrvatskoj, biće nastavljen u srijedu i četvrtak. 

Naredne sedmice odbrana bivšeg načelnika službe Javne bezbjednosti MUP Srbije Vlastimira Đorđevića, kojeg optužnica tereti za zločine nad albanskim civilima na Kosovu u prvoj polovini 1999. godine, nastaviće dokazni postupak . 

Suđenje hrvatskim generalima Anti Gotovini, Ivanu Čermaku i Mladenu Markaču, koji su optuženi za zločine nad srpskim civilima u toku i poslije operacije "Oluja" 1995. godine, nastavlja se saslušanjem svjedoka sudskog vijeća. 

Za sutra je najavljen nastavak ispitivanja Željka Sačića, bivšeg zamjenika komandanta specijalne policije Mladena Markača.