U Sarajevu sve manje zelenih površina, posljedice na klimu i zdravlje se već osjete
Najviše građevinskih radova odvija se trenutno na području općine Novi Grad, i to na Dobrinji, Otoci i Alipašinom Polju. Također, sarajevski Stup je jedno od najvećih gradilišta u kantonu.
Radovi na nekada zelenim površinama nisu zaobišli ni općinu Ilidža, ali ni uži centar grada.
Općinske i kantonalne vlasti u Sarajevu u većini slučajeva nisu uslovili investitore da trebaju posvetiti pažnju i zelenim površinama prilikom izgradnje objekata. Tako se većina investitora fokusira isključivo na betonski objekat, zbog čega je zelenih površina u gradu sve manje.
Rijad Tikveša iz Udruženja za zaštitu i unapređenje okoliša, prirode i zdravlja "Ekotim" kaže u razgovoru za Klix.ba da zelene površine nisu samo ugrožene novim zgradama, nego i novim parking prostorima što se negativno održava na klimu, a naposljetku i zdravlje građana.
Šta preporučuje Evropa, a šta dozvoljavaju vlasti?
"Generalno, svjedoci smo da se u posljednjih 15 godina radi upravo na takav način, da se stihijski grade zgrade na zelenim površinama. To što se gubi zelena površina, kao da nikom ne znači mnogo, a u stvari prava veličina problema se vidi tek kada dođu zimski dani sa temperaturnim inverzijama, pa kad nam zagađenje zraka višestruko premaši dozvoljene vrijednosti, onda se pitamo šta se može učiniti? U ljetnom periodu, nedostatak zelenih površina smanjuje mogućnosti građanima za rekreaciju i osvježenje, a istovremeno veći broj betonskih površina doprinosi povećanju temperatura zagrijavanjem, i otežava hlađenje u večernjim satima. Nedostatak drveća i žbunja u gradskim zonama, ima direktno negativan uticaj na zagađenje zraka, jer nema šta da prikupi prašinu i zagađenje iz zraka, što nam radi drveće i žbunje. Sve ovo, također nije rezervisano samo za Sarajevo, iste i slične probleme imaju i imali su građani Banja Luke (Picin Park), Istanbula (Gezi park –Taksim)", rekao je Tikveša.
Podsjeća na preporuke Evropske agencije za zaštitu okoliša, prema kojima bi u jednom gradu trebalo da bude devet metara kvadratnih zelene površine po stanovniku.
"Mi ne samo da ne težimo ni približno ispunjavanju ovih preporuka, nego upravo suprotno, zelene površine se zamjenjuju betonom i novim zgradama, skoro stihijski, kao da čovjek može živjeti bez prirode. U Francuskoj je nedavno donesen zakon prema kojem sve nove komercijalne zgrade moraju imati zeleni krov ili foto panele. Francuska također ima slične probleme sa zagađenjem zraka kao i Sarajevo, samo kod nas koncentracije zagađujućih materija budu višestruko veće u odnosu na Pariz", istakao je Tikveša
Sanda Midžić-Kurtagić, diplomirani inžinjer građevinarstva, kaže za Klix.ba da je jedan od indikatora održivosti gradova i indikator koji pokazuje odnos zelenih površina po stanovniku. Članice EU obavezno proračunavaju taj indikator.
Ljubljana naprimjer ima 560 metara kvadratnih zelenih površina po stanovniku, od čega je 542 javnih zelenih površina. Uže gradsko jezgro Ljubljane ima 106 metara kvadratnih, od čega je 66 javnih zelenih površina. Gotovo svi stambeni objekti se nalaze unutar preporučenog radijusa od 300 metara od prve zelene površine.
Nestaju i sarajevski vrtovi koje je u slikama ovjekovječio Safet Zec
"Činjenica da se gradsko zelenilo kod nas gubi je poražavajuća i zabrinjavajuća. Pozitivni primjeri su Vilsonovo šetalište i park šuma Mojmilo i to treba pohvaliti. Negativnih ima mnogo više. U našoj kulturi i arhitekturi, posebno u mahalama je gradnja objekata sa unutarnjim dvorištima vrlo bogatim zelenilom. To je tradicija još iz doba Osmanskog carstva i najviši standard uživanja u gradskom zelenilu. To je 0 metara, u odnosu na ovih 300 koje preporučuje EU. Danas se to uništava. Obratite pažnju na objekte koji se grade u zoni Bjelava na mjestu tih kuća i vrtova. Današnji kupac/investitor kupuje parcelu, na kojoj gradi kuću sa mnogo više spratova i na površini cijele parcele, pri tome uništavajući te vrtove i rušeći ukupni urbanistički sklad. Ko mu je to dozvolio? Nadležni općinski organ za izdavanje urbanističke i građevinske saglasnosti. Ovom dinamikom nestat će svi sarajevski vrtovi koje je slikar Safet Zec ovjekovječio u svojim vrijedim umjetničkim djelima", istakla je Midžić-Kurtagić.
Prostora za šetače sve je manje u Sarajevu, a, iako je Općina Novo Sarajevo još u martu ove godine najavila da će Vilsonovo šetalište biti zatvoreno za saobraćaj, te da će biti samo pješačka zona, to se ipak nije desilo.
Svakim radnim danom iza 17 sati i za dane vikenda ovo područje je zatvoreno za saobraćaj. U ostalim terminima kroz šetalište mogu saobraćati vozila, što umnogome smeta šetačima.
Motorna vozila još uvijek prolaze Vilsonovim šetalištem
"Kada se steknu neophodni uvjeti da se saobraćaj rastereti, odnosno preusmjeri na alternativne pravce, Općina Novo Sarajevo će prema Ministarstvu saobraćaja Kantona Sarajevo, pokrenuti inicijativu o zatvaranju ulice Vilsonovo šetalište za motorni saobraćaj“, navode iz Općine Novo Sarajevo.
Ističu da je razlog za ovaj korak bila težnja da Vilsonovo šetalište bude isključivo šetnica i oaza za odmor i rekreaciju, ali i da se smanje štetni izduvni gasovi motornih vozila u cilju očuvanja drveća i vegetacije na ovom lokalitetu.
"Konačnu odluku o zatvaranju saobraćaja u Vilsonovom šetalištu donosi Ministarstvo saobraćaja Kantona Sarajevo“, dodaju iz Općine Novo Sarajevo.
Navode da elaborat "Uređenje i mogućnosti korištenja ulice Vilsonovo šetalište“ otvara mogućnost za organiziranje kulturno-izložbenih i manifestacionih događanja, korištenje prostora u rekreativne svrhe jer Vilsonovo šetalište predstavlja omiljeno mjesto okupljanja i komuniciranja. Kroz Elaborat se poštuje primarna funkcija ovog prostora – rekreacija u zelenoj oazi visoke dekorativno- estetske vrijednosti aleje kao spomenika vrtne i oblikovne prirode.
Elaboratom je planirano uređenje i popločani platoi na kojima će se organizirati aktivnosti namijenjene za djecu i odrasle, kao i trim staza na mjestu postojeće utabane staze za trčanje, sa rekvizitima za rekreaciju. Sa saobraćajnog aspekta uspostavit će se režim biciklističkog saobraćaja u periodu zabrane kretanja motornih vozila, obilježavanjem saobraćajnim znakovima i horizontalnom signalizacijom, i na kolovoznim trakama postaviti saobraćajne elemente za usporavanje motornih vozila.
Dončić pokazao novu "zvijer" na četiri točka, odmah se javio i veliki Jordan
Esma Numanović čini ljepšu stranu bh. muzike: Vjerujem da će moje pjesme doći tamo gdje je potrebno
