BiH
0

U Sarajevu promovirana donorska kartica

NINA
U organizaciji Koordinacijskog odbora Donorske mreže BiH (DMBH), danas je u Sarajevu promovirana donorska kartica, nakon čega je priređeno i njihovo potpisivanje za građane Sarajeva i Tuzle.

Riječ je o kartici čijim potpisivanjem osoba pristaje na doniranje organa i tkiva tijela poslije smrti u svrhu liječenja drugih ljudi.

DMBH je nevladina, neprofitna organizacija osnovana 2002. u Tuzli s ciljem da educira stanovništvo BiH o potrebi darivanja organa i tkiva nakon smrti, čijim se presađivanjem širom svijeta uspješno liječe mnogi teški bolesnici.

"U BiH se za sada samo radi presađivanje bubrega od živih davatelja, čime se nikako ne mogu zadovoljiti potrebe brojnih osoba čiji život ovisi o darovanom bubregu, srcu, jetrima, plućima ili drugim organima", istaknula je koordinatorica donorske mreže BiH Helena Resić.

Potpisivanje donorske kartice ne predstavlja nikakvu zakonsku obvezu. To je slobodna volja svakoga građanina, a današnjom akcijom željela se postići bolja informiranost građana o potrebi da svoju želju saopšte porodicama, jer u slučaju da neka osoba bude potencijalni davatelj organa, uvijek će se tražiti pristanak porodice.

Bh. zakonodavstvo dopušta i darivanje organa i tkiva za života, ali samo u slučaju ako se time ne narušava zdravlje davatelja i ako je to za potrebe članova porodice. Davatelji mogu biti i mlađi od 16 godina, ako se roditelji ili staratelji slože s takvom odlukom.

Davatelji organa ne mogu odlučivati o tome ko će dobiti njihove organe, niti bez posebne želje mogu znati ko je bio primatelj organa. Darovani organi ne mogu se koristiti za medicinska istraživanja niti se ti organi mogu kupovati ili prodavati. Darivanje organa podržavaju i sve svjetske velike religije.

"Ako je to učinjeno radi spašavanja čovjekovog života, to ne predstavlja teološki problem i etički je posve opravdano jer čovjek tako pomaže očuvanju i kvalitetnijem životu. Što se tiče davanja organa živog čovjeka, tu teologija pretpostavlja samo slobodnu volju i to je onda humano i korisno, pogotovo ako je medicinski opravdano. Zakonodavstvo države mora u toj oblasti donijeti jasna pravila, a religija samo može biti motiv koji pomaže da se ljudi što više uključuju u donorsku mrežu", rekao je fra Marko Oršolić, direktor Međureligijskog vijeća.

Emina Gačanin-Resić je 1999. zahvaljujući donatorima dobila novu jetru. Ona je danas vatreni zagovarač te akcije jer, kako kaže, da nije bilo tako humanih ljudi, ona sada ne bi bila živa. Stoga je poručila svim ljudima da dobro razmisle i da potpišu karticu jer nikada ne znaju kada to može zatrebati nekomu ko im je blizak.