BiH
26

U Sarajevu predstavljeni 6. i 7. tom Rječnika bosanskog jezika

FENA
Dževad Jahić (lijevo)
Dževad Jahić (lijevo)
Šesti i sedmi tom Rječnika bosanskog jezika, autora Dževada Jahića, koji je u međuvremenu izašao iz štampe u ediciji izdavačke kuće "Vrijeme", predstavljen je danas u Sarajevu.

Radi se o enciklopedijskom projektu, kapitalnom naučnom djelu, koje prvi put cjelovitom modernom leksikografskom metodom predstavlja leksičko bogatstvo bosanskog jezika, na najneposredniji način doprinoseći njegovoj standardizaciji i svjedočeći historijski kontinuitet jezika kao izraza opstojnosti čovjeka, njegove duhovnosti i kulture.

Govoreći o značaju ovog projekta, akademik Muhamed Filipović, istaknuo je da objavljivanje Rječnika bosanskog jezika predstavlja najznačaniji kulturni poduhvat države Bosne i Hercegovine, koji zrcali osnovu i izvor cjelokupne duhovnosti, kulture i identiteta jednog naroda i civilizacijskog prostora.

  • Svaki narod sebe legitimira svojim jezikom, on se putem jezika potvrđuje. Jezik je onaj nepresušni izvor mogućnosti stvaranja svih vrsta - potcrtava on, navodeći da se može staviti znak jednakosti između jezika i čovjeka, kako je to determinirano u vodećoj misli i staroj istini, sadržanoj u evropskoj romantičarskoj filozofiji s početka 19. stoljeća.

Filipović nadalje, navodi, da o značaju ovog projekta svjedoči i činjenica da sve akademije na svijetu smatraju temeljnim zadatkom rad na izradi rječnika nacionalnog jezika.

Direktor Instituta za jezike i promotor dr. Alen Kalajdžija je u osvrtu na stručne aspekte Rječnika, ocijenio da su rječnikom obuhvaćene sve značajke, uključujući više od 80.000 natuknica, gramatičke opise leksema, odnosno paradigmatske odnose karakteristične za bosanski jezik.

Nadalje, navodi da autor insistira na leksikografskom objašnjenju natuknica, opisujući leksička značenja, s obzirom na to da je jezik polisemantičan, kao i same riječi koje mogu imati više značenja, a što temelji na građi, odnosno izvorima koji broje više od 600 bibliografskih jedinica, inkorporijajući tako jezičku praksu u sami rječnik.

  • Ovo potonje je, zapravo, njegova najjača strana, jer se kroz građu pokazuje praktična jezička upotreba - potcrtava Kalajdžija, podsjećajući da to nije bio slučaj u rječnicima koji su odranije "u opticaju".

Autor Rječnika akademik Dževad Jahić iskazao je zahvalnost svima koji su prepoznali značaj ovog projekta, ocjenjujući da se radi o djelu koje je na neki način najdublje "zaronilo" u naslijeđe i savremeno stanje bosanskog jezika, te koje svjedoči o značaju naučnog pristupa kao puta da se uspješno doskoči smicalicama i podvalama koje su "na sceni" i na tom polju.

Istovremeno, izrazio je zadovoljstvo što je promocija Rječnika upriličena u povodu Dana državnosti Bosne i Hercegovine - 25. novembra, naglašavajući da će to naučno djelo na najbolji način prezentirati ono što jeste BiH, njen bosanski jezik i ono što je naslijeđe i samog bošnjačkog naroda koji vlastitu prošlost i sadašnjost temelji na odrednici - bosansko.

Jahić je u tom kontekstu zaključio da ovaj rječnik vlastitom metodologijom, građom i načinom obrade leksičkog bogatstva bosanskog jezika svjedoči o enciklopedijskom karakteru i pristupu na koji se može predstaviti naučnoj i uopće kulturnoj javnosti.

Rječnik koji će, kako je planirano, biti štampan u deset tomova, sadrži i porijeko riječi što je, također, značajna činjenica, pogotovo, ako se imaju u vidu određeni kulturološki supstrati koji su bivstvovali na prostorima BiH i ostavili traga na leksici bosanskog jezika.

Kako je rečeno, ovaj rječnik nudi i sloj koji se odnosi na frazeološku i terminološku građu čime u sebi sublimira različite specijalizirane rječnike, što podrazumjeva da je Rječnik bosanskog jezika, autora Jahića, istovremeno, rječnik samih riječi, ali i određenih struka te frazeološki i terminološki rječnik, a što u biti svjedoči njegovu enciklopedijsku prirodu i domete.