O ovoj su temi govorili istaknuti bh. intelektualci u društvenim i humanističkim naukama, kao i teolozi, otvarajući zanimljivu raspravu. Skupu su prisustvovali i brojni studenti Filozofskog fakulteta te predstavnici diplomatskog kora u BiH.
Dekan Filozofskog fakulteta i uvodničar ovog skupa Ivo Komšić smatra da se iz analize naše današnje stvarnosti mora doći do nekih odgovora. Jer, nauka treba da kaže kako nešto treba da bude, a ne samo kako jeste.
"Trebamo doći do odgovora da li postoje pretpostavke za BiH kao sekularnu državu, odnosno za odvajanje vjere i države, što je evropska tradicija. Ako želimo biti dio Evrope, moramo uključiti dio evropske tradicije u uređenje naše zemlje. Danas su vjerske zajednice uključene u institucije države BiH i tvrdim da je to neustavno", istaknuo je Komšić.
Dajući kratko historijsko podsjećanje na temelje demokratije, fra Mile Babić naglašava da veliko dostignuće zapadne povijesti čovječanstva predstavlja činjenica da se religija odvojila od države, što se dogodilo s Francuskom i Američkom revolucijom.
"To je dostignuće za čovjekovu slobodu. Više se politička vlast ne legitimira pozivanjem na Boga i religiju, već na ljudsko dostojanstvo svakog čovjeka i na ljudski um. Ništa od toga ne ponižava religiju, već se religija time emancipira od političke vlasti", mišljenja je fra Mile Babić.
On potcrtava da u tom slučaju i država i religija treba da služe čovjeku, dok se, upozorio je, danas teži vraćanju na stari sistem - da država služi povlaštenim klasama, a ne svim ljudima na jednak način.
"Jaka vlast je u tome da štiti ljudska prava svakog pojedinca. Danas vlada prava konfuzija - vjerski ljudi se ponašaju kao političari, a političari kao vjerski lideri. Vjerski lideri imaju pravo govoriti o politici, ali na temelju moralnih i duhovnih principa. Nacija koja negira moralne pricipe - to je razbojnička družina", kategoričan je fra Mile Babić.
Nešto drugačijeg stava je docent na Odsjeku sociologija Fakulteta političkih nauka Dino Abazović, jer ne smatra da je sekularno u suprotnosti s religijskim. On ističe da današnje savremeno razumijevanje sekularnog podrazumijeva da je to prostor koji pretpostavlja povratak religije najdemokratskijem maniru.
"To se kod nas ne dešava dovoljno i moramo se preispitati zašto je to tako i otkuda ti recidivi da se sekularno uzima kao nešto u suprotnosti s religijskim. Također, trebamo uvažiti da religija u javnom prostoru, kao organizirana religija, ne može imati privilegije u odnosu na druge demokratske aktere", zaključio je on.
O ovoj su temi, između ostalih, polemizirali i fra Luka Markešić, Nerzuk Ćurak, Ugo Vlaisavljević i Salih Fočo.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
