Ovom temom teži se ka obrazovanju i kroz cjeloživotno učenje uz isticanje uloge pismenosti u izgradnji inkluzivnijeg, mirnijeg, pravednijeg i održivijeg društva.
Kako je rečeno na okruglom stolu o temi "Inovacije u obrazovnom procesu i sadržaji nastave maternjeg jezika u osnovnim i srednjim školama", istraživanja koja provodi UNESCO pokazuju da je porastao broj desetogodišnje djece koja ne mogu čitati i razumjeti jednostavan tekst, sa 57 posto u 2019. godini na čak 70 posto u 2022. godini.
"UNESCO nam je dao podatak da u zemljama sa nižim razvojem imamo desetogodišnju djecu koja nemaju kompetenciju pismenosti da pročitaju jedan kraći tekst, da ispravno razumiju jedan kraći tekst. Taj procenat je do neke godine bio do 50 posto, u prošloj godini je registrovano 70 posto takve djece u zemljama u razvoju", kazao je direktor Instituta za jezik Jasmin Hodžić.
Ministrica za odgoj i obrazovanje u Kantonu Sarajevo Naida Hota-Muminović je kazala da sve ono što su pisali na papiru donoseći novi nastavni plan i program, sve što su komunicirali s javnošću, pokazuje se i u praksi da će biti onako kako su govorili.
"Mi smo govorili o grupisanju predmeta u nastavnom planu u nastavna područja. I dalje smo u potpunosti i u odluci i u komunikaciji zadržali istu školsku terminologiju, zakonsku terminologiju koja je poznata kada govorimo o nastavnim predmetima. To su školski predmeti. Njih kao takve prepoznaje zakon, prepoznaje ih nastavni plan i program. Također, jedna kategorija koja postoji oduvijek u našem zakonu, nastavno područje. Mi smo rekli da smo određene predmete grupisali u određena područja, bez da su predmeti izgubili svoj integritet", navela je ministrica Hota-Muminović.
Pojasnila je da je ovo urađeno samo i isključivo za prvu trijadu osnovnog obrazovanja devetogodišnje škole.
"Govorimo o prvom, drugom i trećem razredu osnovne škole", kazala je Hota-Muminović.
Mi smo, navela je ona, krenuli u implementaciju kurikularne reforme prošle godine, na bazi jasnih zaključaka tematske sjednice Skupštine Kantona Sarajevo.
"Skupština nas je time obavezala, da krenemo u kurikularnu reformu, odnosno u reformu obrazovanja. Ovo je tek početak. Kurikularna reforma je obrazovna reforma. Ona je po vrsti društvena reforma i za takve reforme treba puno strpljenja, puno razgovora, puno vremena i usklađivanja u hodu", kazala je Hota-Muminović.
Mirela Omerović sa Pedagoškog fakulteta Univerziteta u Sarajevu je kazala da pojam pismenosti koji je vezan za razvoj civilizacije, predstavlja javno dobro i temelje svake kulture.
Po njenim riječima, pismenost možemo razumijevati barem na dva načina - kao elementarnu pismenost koja podrazumijeva raspoznavanje grafema za pojedine glasove, njihovo povezivanje u riječi, rečenice i tekst i pismenost kao krovni termin koji se odnosi na ukupnost aktivnosti pismenih ljudi. To podrazumijeva i elementarno čitanje i pisanje, dobro poznavanje i primjenu svih normi standardnoga jezika i realizaciju takvih aktivnosti na najvišem mogućem stupnju kognitivne složenosti, te razvijene sve komponente komunikacijske kompetencije.
