Manifestacija u Jevrejskoj opštini održana je pod pokroviteljstvom Predsjedništva BiH i u prisustvu članova Predsjedništva Željka Komšića i Harisa Silajdžića, te brojnih drugih ličnosti iz političkog i javnog života, kao i predstavnika diplomatskog kora u BiH.
Iako je BiH još u januaru 2000. godine na Međunarodnom forumu u Štokholmu prihvatila deklaraciju kojom su se prisutne države obavezale da će jedan dan u godini prihvatiti kao datum obilježavanja holokausta, a Generalna skupština UN-a u novembru 2005. jednoglasno usvojila rezulociju kojom se 27. januar obilježava kao Međunarodni dan sjećanja na holokaust, Finci je naglasio da BiH sve donedavno, kada je Vijeće ministara prihvatilo obilježavanje 27. januara, nije u svoj kalendar službenih datuma uvrstila ovaj dan.
Finci je izrazio nadu da ovo "neće biti odluka koja će trajati samo jedno ljeto".
Ovaj dan je uzet za obilježavanje sjećanja na holokaust, jer su 27. januara 1945. godine jedinice sovjetske Crvene armije oslobodile najozloglašeniji logor smrti Aušvic.
Holokaust, u kome je tokom Drugog svjetskog rata stradalo šest miliona ljudi, ili trećina jevrejske populacije u svijetu, bez sumnje je najveći genocid u historiji. Međutim, naglasio je Finci, iako je 1945. godine rečeno "nikad više", genocid se ponovio u Kambodži, Ruandi, ali nažalost i u BiH.
- Jasno je da je sjećanje na holokaust u stvari sjećanje na sve nesreće koje su ljudi sami prouzrokovali, ubijajući druge i drugačije zbog boje kože, vjere ili političkih uvjerenja, te da ne smije više biti ni zločina ni žrtava, niti onih koji će to samo neutralno promatrati, pa nas ovo podsjećanje na holokaust primorava da na svaku takvu opasnost pravovremeno reagiramo, poručio je Finci.
Naglasio je da je u BiH tokom Drugog svjetskog rata od 15.000 Jevreja stradalo njih 12.000, od čega samo u Sarajevu 9.500 te naša zemlja ima itekako razloga da dostojanstveno obilježi sjećanje na holokaust.
U svom izlaganju "Od Aušvica do Darfura", mr. Muhamed Mešić iz Beča, naučni saradnik Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava u Sarajevu, istaknuo je da je holokaust pokazao jedan krvoločni, sadistički poriv, što dokazuje da je samo u Aušvicu dnevno ubijano do 10.000 ljudi.
Međutim, i nakon Drugog svjetskog rata genocid se ponavljao, ljudi su ubijani zato što su drugačiji.
Pritom je, kazao je Mešić, reakcija međunarodne zajednice bila perverzna. Izmišljen je termin "etničko čišćenje" što je impliciralo da međunarodna zajednica ne želi preuzeti odgovornost na koju se sama obavezala Poveljom i rezolucijama Ujedinjenih naroda.
On je naglasio da je holokaust zatrovao duh njemačkog naroda, ali je kasnije suočavanje sa istinom dovelo do toga da je u Njemačkoj prihvaćeno da je holokaust najcrnji period u njemačkoj povijesti. Mešić smatra da bi se iz toga i u BiH moglo dosta toga naučiti.
Na manifestaciji je bila prisutna i Greta Ferušić, jedina živa osoba u BiH koja je preživjela Aušvic. Ona je novinarima izjavila kako je upućena u logor u jednom od brojnih transporta u maju 1944. godine iz Novog Sada, nakon što su Nijemci preuzeli kontrolu nad teritorijama koje je do tada držala Hortijeva Mađarska.
Ona kaže da je uspjela da preživi uz čvrstu volju, a upitana za svoja sjećanja trenutka kada su u Aušvic ušli vojnici Crvene armije rekla je da su svi bili dosta otupili i da nije bilo oduševljenja kakvo bi se moglo očekivati.
- Sve je bilo zamrlo u ljudima, rekla je Ferušić.
Član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić je izjavio novinarima da su građani BiH ustali protiv genocida nad Jevrejima i da su pokušavali da ih spasu od ubistva, o čemu svjedoči i peticija koju je organizirala Islamska zajednica.
On je naglasio da su "nama u najboljem sjećanju genocid nad Jevrejima i genocid srpskog fašizma nad Bošnjacima i drugim građanima BiH".
Iako je rečeno "nikad više", genocid se ponavljao, kaže Silajdžić.
- Sjeme fašizma je uvijek prisutno i treba ga u korijenu zaustaviti da ne izraste u nekoj novoj BiH ili Ruandi, kazao je član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić.
Na današnjoj manifestaciji promovirane su i dvije knjige, "Nacističko konačno rješenje jevrejskog pitanja u okupiranim zemljama zapadnog Balkana" Muharema Krese i "Holokaust nad Jevrejima i genocid nad Bošnjacima" Rasima Muratovića, a poslijepodne će u galeriji Novi hram biti otvorena izložba antisemitskih plakata iz Drugog svjetskog rata.
