Vaskrs u glavnom gradu
186

U Sabornoj crkvi u Sarajevu služena sveta liturgija: Ako imamo snažnu vjeru, Bog će biti s nama

FENA
(Foto: FENA)
Svetu arhijerejsku liturgiju u Sabornoj crkvi Rođenja presvete Bogorodice u Sarajevu, danas - na Vaskrs, služio je mitropolit dabrobosanski Hrizostom, uz sasluženje sveštenika te mitropolije.

Poruku nakon liturgije čitao je starješina Saborne crkve u Sarajevu Vladimir Stupar, a to je poslanica patrijarha srpskog Porfirija upućena vjernicima za Vaskrs.

U poslanici je istaknuta važnost pobjede dobra nad zlom, ljubavi nad mržnjom, jedinstva nad podjelama. Molitve su posebno usmjerene prema svim bolesnima, naročito inficiranima koronavirusom kao i medicinskom osoblju koje se, rizikujući život, borbi za spas pacijenata.

"Radujemo se jer nas uprkos svim prilikama i neprilikama prate krupne i mirne raške oči anđela - najljepše, najvoljenije i najslavnije freske stvorene u našem rodu, govoreći nam da Isus Nazarećanin, na krst Raspeti, ustade iz groba", kazao je.

Istakao je da ekonomski i svaki drugi napredak svakako važan za društva, ali da je neuporedivo važnije duhovno zdravlje naroda.

"Samo ukoliko imamo snažnu vjeru i molitvu, istinsko pokajanje i jevanđeljske vrline, Bog će biti sa nama i imat će kome da pomogne", naglasio je.

Pozvao je vjernike da se mole i za mir u Ukrajini, za prestanak stradanja i sukobljavanja jednovjerne i jednokrvne braće, da neprijateljstvo i mržnju zamjene prijateljstvo i ljubav.

Hrišćani danas obilježavaju Vaskrs po Julijanskom kalendaru, hrišćanski praznik koji simbolizira pobjedu života nad smrću, dobra nad zlom.

Proslavi Vaskrsa prethodila je priprema višenedjeljnim postom.

Pravoslavni vjernici najprije je počinju u hramovima, okupljeni u zajednici na Svetoj liturgiji, a vrhunac predstavlja pričešćivanje - sjedinjenje s Bogom. Proslava Vaskrsa nastavlja se u krugu porodice, gdje posebnu radost (naročito djeci) predstavlja tucanje šarenim vaskršnjim jajima. Šareno jaje predstavlja simboliku Vaskrsa, jaje je simbol rađanja života.

Vaskrs se slavi tri dana, Veliki petak (u crkvama toga dana nema službe), Velika subota i Vaskrs. Po vjerovanju, Isus Krist je vaskrsao trećeg dana, nakon smrti. Zato se vjernici pozdravljaju riječima "Hristos vaskrse – Vaistinu vaskrse".