U Mostaru predstavljen film "Piralen naš svagdašnji" i ukazano na zagađenja životne sredine

Govoreći o odluci da nakon Banje Luke, Tuzle i Sarajeva projekciju organizuju u Mostaru, osnivač platforme Zemlja-Voda-Zrak i urednik istoimenog stripa, Damir Arsenijević je istanuo da je Piralen poveznica između Banje Luke i Mostara.

"To je otrov koji spaja dva grada i pokazuje da otrovi ne poznaju bilo kakve podjele. Bitno je da shvatimo da je ovo jedna vrsta sistemskog nasilja, nije ovo samo pojedinačni incident. Ako gledamo kroz prizmu zagađenja, imamo prilično drugačiju sliku Bosne i Hercegovine, zemlje koja je zagađena, a to zagađenje će trajati stotinama godina", kazao je Arsenijević.

Film "Piralen naš svagdašnji" je nastao u koprodukciji Udruženja Front slobode iz Tuzle i Udruženja Radnička solidarnost iz Banje Luke te u sklopu platforme Zemlja-Voda-Zrak. Autorski tim filma čine tuzlanske rediteljice i producentice Azra Jašarević i Sanja Horić, te banjalučki novinari Gordana Katana i Erduan Katana.

"Piralen naš svagdašnji" govori o postratnoj privatizaciji u banjalučkom industrijskom kompleksu Incel, koja je dovela do nepropisnog skladištenja i zbrinjavanja toksičnog ulja piralen, te zagađenja životne sredine i vode.

Na prikazivanju filma u Mostaru govorili su i Šejla Šehabović, Marko Gačnik, Boris Filipić, Sanja Horić i Azra Jašarević. Poručili su da slučaj iz Banje Luke prati hronični nedostatak informacija, netransparentna privatizacija i nekontinuirana zainteresovanost javnosti.

Osim filma, predstavljen je i strip "Zemlja-Voda-Zrak" koji govori o nekoliko odvojenih slučajeva zagađenja okoliša u BiH. Autorski tim koji potpisuje strip su urednik i profesor Damir Arsenijević - osnivač platforme ZVZ, te književnica Šejla Šehabović i ilustrator Marko Gačnik.

Govoreći o stripu Šehabović je poručila kako se nada da ljudi neće upasti u zamku beznadežnosti koja kao da se "namjerno uzgaja" u našoj zemlji pa mlade nerijetko čujemo kako ponavljaju fraze da je "već kasno", kao da ih neko tako uči da bi prestali da se bore.

"Ponavljati da je kasno je velika zamka. To što stalno pišemo o strahotama ne znači da rješenja nema", poručila je Šehabović.

Autor stripa Marko Gačnik ističe da je prikazivao realne motive i prizore, ali da je sam kreativni proces bio mučan, ali njegov kraj nije predstavljen pesimistično.

"Završni kadar prikazuje kako se priroda može oporaviti, ali joj mi moramo pomoći prije nego što vrijeme uzme svoj danak", poručio je Gačnik.

Govoreći o zagađenju iz perspektive Mostara Boris Filipić ističe kako se o Uborku ranije malo znalo, a dubljim ulaskom u tu priču se ustanovilo da taj problem zbog kriminala traje decenijama.

"Ljudi u Mostaru su stekli psihološki imunitet prema smeću i nakon kratkotrajnog buđenja ponovo se vratilo na staro. Već 30 mjeseci se čeka riječ Tužilaštva u vezi s problemom Uborka. Dolaskom nove vlasti također nije ništa pokrenuto", istaknuo je.

O vom problemu je sa posebnom emocijom govorio je jedan je od "junaka" stripa "Zemlja-Voda-Zrak" ,novinar i politolog Husein Oručević iz Mostara, koji se u sklopu platforme ZVZ bavio opsežnim istraživanjem i izvještavanjem o problemu deponije Uborak.

"Posljednji veliki protesti u vezi deponije Uborak počeli su nakon što je gradska uprava u ladicama držala vrlo važan dokument koji je bio analiza mulja u pročišćivačima koji se nalaze južno od Mostara. U tim pročišćivačima, tačnije u tom mulju, otkriven je sastavni dio piralena. Nakon toga, kada nisu znali šta da rade s tim muljem, Vodovod i Grad Mostar su počeli da krijumčare šest tona tog mulja na deponiju Uborak i tako je počela cijela priča o Uborku u posljednje dvije godine", istaknuo je Oručević.

Također je ukazao na rad mreže Naše društvo, Futura i Sensus. Istaknuo je da je deponija Uborak jedna od ekoloških bombi već od kraja osamdesetih godina.

"Govoriti o piralenu, neriješenim ekološkim pitanjima, komunalnim uslugama, to je ključ za lokalnu politiku, ali taj nered koji imamo kad je riječ o komunalnim uslugama i trovanju životne sredine, ekologije može se prebaciti na državnu politiku", poručio je.

Naveo je primjere na političkoj sceni Zapadne Evrope gdje ove teme imaju važno mjesto, a partije zelenih su dio koalicija.

"Zemlja-Voda-Zrak" je platforma u okviru koje se utemeljuje i razvija ekološka humanistika u Bosni i Hercegovini kroz produktivnu saradnju između aktivizma, nauke i umjetnosti.

Projekat se realizuje zahvaljujući podršci programa Bosnia and Herzegovina Resilience Initiative (BHRI).