Historičar umjetnosti i viši kustos Muzeja Hercegovine Zlatko Zvonić ističe da se ovom veoma važnom izložbom završavaju aktivnosti Muzeja Hercegovina koji je ove godine obilježio i 70 godina postojanja.
"Muzej je uprkos otežavajućim okolnostima održao niz aktivnosti, a obilježavanjem 125. godišnjice rođenja mostarskog pjesnika Hamze Hume završavamo ovu godinu", kaže Zvonić.
On se zahvalio svima koji su na bilo koji način pomogli u održavanju izložbe autora mr. Ibrahima Dizdara, muzejskog savjetnika, koji kroz šaroliku lepezu muzejskih eksponata prikazuje osebujan književno-kulturni rad Hamze Hume kroz 19 panoa.
"Tu su prikazani književno-arhivski materijali koje zbirka baštini. Radi se o ličnim dokumentima, primarnoj arhivskoj građi, iskaznicama, pismima, korespondenciji, fotografskoj građi, portretima Hamze Hume i karikaturama. Tu je i dokumentacija važna za njegovo službovanje, te korespondencija sa stranim izdavačkim kućama i agencijama koje su u Jugoslaviji bile zadužene za predstavljanje domaćih autora na inostranoj sceni. To je protkano kroz jedan prikaz arhivske građe zajedno sa životopisom koji je ovdje prikazan", pojasnio nam je autor ove izložbe.
Ističe kako je veoma značajno čuvanje lika i djela ovog velikog pjesnika te podsjeća da u posljednje vrijeme nije bilo prisutno kazivanje o Hamzi Humi u mjeri u kojoj je trebalo.
"Mi kroz periodično predstavljanje građe nastojimo približiti lik i djelo Hamze Hume. Vidjeli smo na kakav su odjek naišla njegova stvaralaštva i djela koja su prevođena na strane jezike, kao i recenzije u kojima su bile same pohvale u svakom vidu", kaže Dizdar ponosan izložbom koju je pripremio u Mostaru, gradu velikog pjesnika.
Hamza Humo, pjesnik, pripovjedač, romansijer, dramatičar, esejista, kritičar, publicista, prevodilac i urednik ubraja se u sam vrh bosanskohercegovačke književnosti.
Sarađujući u mnogim časopisima, listovima i revijama, ili i sam ih uređujući, Hamza Humo objavio je veliki broj pjesama, pripovijedaka, reportaža, članaka, odlomaka, a dio tih radova, rasijanih u raznim jugoslavenskim publikacijama, štampao je u posebnim knjigama, u izdanju raznih preduzeća i ustanova.
Objavio je veliki broj zbirki pjesama, a slavu i ugled stekao je svojim kapitalnim djelom, velikom poetskom pripovijetkom ili malim lirskim romanom "Grozdanin kikot" (Beograd, 1927.), koji je doživio više izdanja, a objavljen je i na nekoliko stranih jezika, čime se uzdigao preko ovdašnjih književnih granica i ušao u antologiju svjetske književnosti.
