U Mostaru 70 posto mladih namjerava izaći na izbore, ali većina ih ne vjeruje u promjene
Ovu su pokazala istraživanja "Mišljenja, zabrinutosti i očekivanja mladih Mostara", koje je u skalpu Mreže Naše društvo, radio Centar za psihološku podršku "Sensus".
Kako su kazali kroz istraživanje su ispitali 630 osoba, što prema metodama istraživanja osigurava tačnost od 95 posto u odnosu na broj stanovnika i smatra se sigurnom pokazateljem prema kojem većina mladih nije zadovoljna životom u gadu ni odnosom prema mladima.
Član Mreže naše društvo Marin Bago kaže kako je tužna činjenica da većina mladih izlazi na izbore bez nade u promjene, što je ujedno i odraz društva u kojem žive.
"To je pokazatelj da mladi nikada nisu prakticirali demokraciju na izbore, a ako će izaći nas 70 posto naravno da možemo nešto promijeniti. Naravno da nemaju iskustva ni prakse, a samim time ni samopouzdanja ni vjere u sebe da mogu nešto promijeniti", kaže Bago.
On naglašava kako su ovi rezultati pokazali da mlade nikada nije nitko ništa ni pitao.
"Mnogi od njih, skoro pola ispitanih, sebe smatra aktivnim, a to mišljenje u odnosu na praksu će se morati preformulirati, jer je posebna tema za razgovor što mladi smatraju aktivizmom. Da su aktivni sigurno ne bi ovako bilo. Ja se bojim da pisanje po društvenim mrežama ljudi smatraju aktivizmom, što se ne može nikako svesti pod aktivizam , jer samo kroz razgovore s mladim ljudima ćemo znati što oni misle o određenim temama. Generalizirati i izlagati neko mišljenje nije pametno ni razumno", pojasnio je Bago.
Majda Šehić iz Centar za psihološku podršku "Sensus" navodi kako je istraživanje nije pokazalo zadovoljstvo mladih životom u Mostaru niti u jednom segmentu.
"Oko polovine ispitanih mladih osoba želi ostati u BiH, 25 posto njih ne želi nikako ostati i 25 je nesigurno i ne znaju gdje se vide u budućnost. Značajno je reći da mlade u BiH drži obitelj patriotizam i nada u bolju budućnost", rekla je Šehić.
Kao tri najveća problema mladi su izdvojili nezaposlenost, niske prihode, a treće je nedostatak gradske podrške što je kaže Šehić, jasna poruka trenutnim i budućim vlastima da je mladima potrebna veća podrška.
Član Mreže Naše društvo Husein Oručević naglašava kako je osnovni problem što se ovom istraživačkom metodom koju su oni koristili nisu služili ljudi s Univerziteta i sa Sveučilišta, jer smatra da je takav naučni pristup trebao biti realizirana u zadnjih 12 godina, kako bi se danas imalo polje pristupa prema mladim ljudima, njihovih strahova, zabrinutosti, njihovih očekivanja i potreba na osnovu kojih bi trebao sutra Grad po određenim sektorima staviti u određen u strategiju kako da im pomogne.
Ističe da istraživanje pokazuje kako su mladi u konzervativno patrijarhalnom krugu, gdje njih 60 posto žive i dalje sa svojim roditeljima zbog čega ne mogu imati neovisnost s generacijskim pristupima koji su različiti i pripadaju drugom svijetu.
"Mladi su najviše zabrinuti za svoje porodice. Ne može mladi čovjek biti zabrinut za svoju porodicu. Odrasli ljudi su morali već sada imati svoja ozbiljna sredstva, stanove, automobile da ne opterećuju mlade ljude. Mi nismo ni starije doveli u situaciju da mladi ljudi mogu napusti tu kuću, zato što smo napravili društvo, koje je sakato i koje je dovedeno u situaciju da svi u toj kući moraju raditi da bi imali hljeb i platiti struju. Napravili smo sakate mlade ljude i pokušavamo istraživanjima napraviti sliku i presjek, makar mali segment toga kao oni misle i kava su njihova očekivanja i namjere", kazao je Oručević.
Strategija za mlade ljude ako i postoji prema njihov sudu nije adekvatna niti utemeljenima prema stvarnim potrebama, što je bitno što pije promijeniti.
"Vlast mora pristupiti problemima mladih, to je zaposlenje, stan, visina primanja koja bi omogućila kvalitetu i novi stil življenja", zaključio je Oručević navodeći kako je to ozbiljan posao za novu vlast u Mostaru.
