U priopćenju se navodi da saznanja te udruge o pogubnim posljedicama velikih brana potječu od pedesetogodišnjeg suživota s umjetnim akumulacijama od Konjica do Mostara i to u prvom redu Jablaničkog jezera.
Autori projekta bitno su ograničeni nizvodno naseljenim mjestom Glavatičevo, uzvodno entitetskom crtom na rijeci te kanjonsko-klisurastom dolinom malog volumena akumulacije. Zbog toga nisu mogli ponuditi rješenje s ekonomski isplativom proizvodnjom energije godišnje, pa su pribjegli rješenju u funkciji proizvodnje visokotarifnih kilovata koje znači vršna struja, transformacija struje iz noćne jeftine u dnevnu -vršnu skupu struju, smatraju u toj udruzi.
"Takvo rješenje rezultira izuzetno visokim oscilacijama razine voda u sve tri akumulacije svakodnevno, ali i tjedno i sezonski. Mještani Glavatičeva i Bjelimića imaju pravo na svoje mišljenje i očekivanja. Mi iz Udruge Zeleni- Neretva nećemo im ništa obećavati. Samo ćemo ih uputiti da im svoju priču ispričaju preostali stanovnici s obala Jablaničkog jezera kojima su u neka davna vremena dana silna obećanja, naravno, nikad ispunjena", navodi se u priopćenju.
Udruga Zeleni-Neretva provodi stav Svjetske komisije za velike brane prema kojem velike brane za hidroelektrane izgrađene na tokovima rijeka visoke prirodne vrijednosti vrše totalnu destrukciju ekosustava tekućice. Realizacija takvih projekata je nepravda prema lokalnoj zajednici i stanovništvu jer su štete od brana uvijek lokalne, a velike koristi su uvijek negdje drugo, ističu u toj udruzi.
Opel predstavio novu generaciju modela Grandland, stigla i električna verzija
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
