|

U centru Sarajeva sutra izmjerite šećer u krvi u okviru projekta "Mijenjajmo dijabetes"

U centru Sarajeva sutra izmjerite šećer u krvi u okviru projekta "Mijenjajmo dijabetes"
0
L. K.
13.11.2019. u 12:30
3
komentara
0

dijeljenja
U centru Sarajeva sutra izmjerite šećer u krvi u okviru projekta "Mijenjajmo dijabetes"
JU Srednja medicinska škola Jezero Sarajevo pored primarne zadaće obrazovanja medicinskih sestara-tehničara, realizira čitav niz projekata koji imaju za cilj edukaciju lokalnog stanovništva o potrebi prevencije i očuvanja zdravlja.
Jedan od takvih projekata jeste u kampanji “Mijenjajmo dijabetes”, povodom 14. novembra Svjetskog dana dijabetesa, Na Trgu Oslobođenja i ispred BBI centra, provjera vitalnih parametara zdravlja.

Cilj kampanje je, u saradnji i uz finansijsku pomoć Novo Nordisk Pharma d.o.o. 14. novembra podići svijest o značaju njegovanja zdravih stilova života ka najboljoj prevencije bolesti, te benefitima ranog otkrivanja bolesti i utjecaju koji dijabetes ima na porodicu.

Šećerna bolest ili dijabetes je hronični sistemski poremećaj metabolizma, koji se karakteriše hiperglikemijom tj. povišenim nivoom glukoze u krvi, koja s vremenom vodi do ozbiljnih oštećenja cijelog organizma, posebno živaca i krvnih žila brojnih organa.

Kod dijabetesa tipa 1 gušterača uopće ne proizvodi vlastiti inzulin te ga oboljeli moraju nadomjestiti injekcijama inzulina. Ovaj tip bolesti autoimuno je oboljenje i nije povezan sa životnim navikama. Dijabetes tipa 2 (nekad zvan inzulin-neovisni ili dijabetes starije dobi) učestaliji je te čini gotovo 90 posto slučajeva ove bolesti, a obolijevaju osobe sve mlađe životne dobi. Kod tog tipa bolesti gušterača proizvodi inzulin, ali se on ne može iskoristiti pa je učinak isti kao da ga nema dovoljno.

Tačni uzroci nastanka dijabetesa, još uvijek sa sigurnošću nisu utvrđeni ali ono što se trenutno sa sigurnošću zna je da postoje određeni faktori rizika za njegov nastanak a to su: gojaznost, virusne infekcije, pretjeran unos prostih šećera kao što su slatkiši, bijeli šećer, gazirani sokovi, nedovoljna fizička aktivnost, stres i genetske predispozicije za nastanak ove bolesti.

Prvi simptomi šećerne bolesti su učestalo mokrenje i pretjerana želja za unosom bilo koje vrste tečnosti. Ovo se događa kao posljedica viška šećera koji se nakuplja u krvi i ukoliko bubrezi ne mogu da apsorbuju glukozu dolazi do dehidracije i samim tim povećava se potreba za unosom tečnosti, što kasnije dovodi do čestog mokrenja.

Pretjerana potreba za hranom je još jedan od znakova dijabetesa, a uzrokovana je promjenama nivoa šećera. Kada nivo šećera opada mi osjećamo glad i potrebu za glukozom kao izvorom energije.

Osjećaj iscrpljenosti je također simptom dijabetesa. Isto kao i kod pretjerane potrebe za hranom, dehidracija i nedostatak šećera u organizmu može da dovede do manjka energije usljed čega ćete osjećati konstantni premor i lako zamaranje.

Simptomi ponekad mogu da uključuju i probleme s vidom. Visok nivo šećera u krvi povlači tečnost iz tkiva, uključujući i oči. Ukoliko se ne liječi, dijabetes može izazvati trajno oštećenje vida. Pored toga dijabetes može dovesti do oštećenja živaca. Ukoliko osjećate trnce i gubitak osjećaja u rukama i nogama, kao i bolno pečenje u rukama, nogama i stopalima vrijeme je da se javite ljekaru jer postoji mogućnost da je u pitanju dijabetes.

Ako primjetite neke od navedenih simptoma dijabetesa, potrebno je da se što prije obratite svom ljekaru. Povišen šećer vremenom nepovratno oštećuje nerve i krvne sudove i može dovesti do: hipertenzije, infarkta srca, moždanog udara, sljepila, gangrene noge, teškog oštećenja bubrega, povećava sklonost ka infekcijama i smanjuje osjećaj bola, pa dijabetičari često ne osjete bol u toku infarkta i ne obrate se ljekaru, a pomoć ljekara u prvim satima poslije infarkta je najvažnija.

Najbolji način prevencije i ublažavanja napredovanja bolesti je umjeren, zdrav stil života - pravilna ishrana (koju je propisao dijetolog ili endokrinolog, a osmislio nutricionista), pravilna fizička aktivnost (koju je propisao ljekar, a osmislio fizioterapeut), redovno uzimanje terapije, redovni sistematski i zakazani kontrolni pregledi.

Pravilna ishrana treba da bude takva da održava optimalnu tjelesnu masu i obezbjeđuje sve neophodne hranljive supstance u optimalnim količinama. Potrebno je smanjiti unos prostih ugljenih hidrata (slatkiši, bijeli šećer), a povećati unos biljnih vlakana ( pšenične pahuljice). Neophodno je redovno kontrolisati: glukozu u krvi a po potrebi raditi i test tolerancije na glukozu, ako se sumnja na prikriveni dijabetes.

Uspjeh liječenja ove bolesti zavisi od uspostavljanja rane dijagnoze bolesti kao i o kontinuiranoj edukaciji pacijenata. Osobe koje su gojazne i pate od dijabetesa,a pri tom nedovoljno vežbaju, treba da promijene način života koji će pozitivno da utječe na bolest.
Prijavi grešku


Komentari (3)
Da biste mogli pisati komentare molimo da se prijavite ili registrujete...