U Bočinji kod Maglaja BiH vide bez entiteta i podjela, povratnička djeca u školi uče srpski jezik
Dok se u pojedinim dijelovima Bosne i Hercegovine na sve načine trude ukinuti bosanski jezik i književnost, srpski povratnici u Bočinji zajedno s Bošnjacima i OSCE-om uspjeli su realizirati projekt srpskog jezika i književnosti. Devet učenika pravoslavne vjeroispovijesti ima pravo na svoju vjeronauku, a sada i na svoj jezik i književnost.
Predsjednik Mjesne zajednice Bočinja i Udruženja "Održivi povratak" Boro Jevtić u razgovoru za Klix.ba je kazao kako je uvođenje srpskog jezika i književnosti u Bočinji i u osnovnim školama u Maglaju veliki korak za Srbe povratnike, Zeničko-dobojski kanton i općinu Maglaj.
"Ovaj projekt zajedno s misijom OSCE-a u Maglaju i našim komšijama Bošnjacima pripremamo već dvije godine i uspjeli smo doći do kraja uz podršku Ministarstva za obrazovanje Zeničko-dobojskog kantona. Zaposlili smo i učiteljicu povratnicu koja je završila studij na odsjeku Srpski jezik i književnost u Banjoj Luci i još nam samo ostaje da usavršimo nastavni plan i program kako bi odvijanje nastave i pripremanje časova učiteljici bilo lakše", govori Jevtić.
Ističe kako su Bočinju nekada u prošlosti vodili pogrešni ljudi i da je bila u žiži javnosti samo zbog problema i incidenata. Prema Jevtićevim riječima, vrijeme velikih promjena je došlo, a samo zajedničkim snagama i s jednim ciljem mogu ostvariti sve zamišljeno.
"Ukidanje bosanskog jezika u nekim dijelovima Bosne i Hercegovine je ništa drugo nego politička strana priče. Svako ima pravo da uči svoj jezik. Mi smo ovo tražili po našem povratku u Bočinju oko 2004. godine, ali sve je bilo svježe i nije bilo okruženje za takve korake. Danas su ljudi zadovoljni, bitno je da svako ima pravo na školovanje kakvo zaslužuje, kako Bošnjaci u Republici Srpskoj, tako i Srbi u Federaciji BiH", zaključio je Jevtić.
Bosna i Hercegovina bez entitetskih granica
Dok prolazimo kroz hodnik Osnovne škole Maglaj u Bočinji, roditelji gledaju u radove koje su napravila njihova djeca. Planeta s otiscima dlanova, cjelovita Bosna i Hercegovina bez entitetskih granica, ispravno vjerovanje i pogled na svijet te uvažavanje drugog i drugačijeg...
Mještanin Bočinje Semin Rizvić u posljednjih nekoliko godina s Jevtićem stvara bolje okruženje za sve mještane. U razgovoru za Klix.ba je istakao kako je davanje prava svakome jedino rješenje za mirnu Bosnu i Hercegovinu.
"Svako ima pravo vjerovati u šta želi i učiti jezik koji želi i kada to pravo damo svakome, bit će bolja situacija u Bosni i Hercegovini. Ovaj projekt je koristan jer se povratnicima stvara bolja klima za opstanak, a ako ne budu imali svoja prava, njihov psihički pritisak će ih dovesti do toga da napuste mjesta prebivališta. Skretanjem pažnje na njihove probleme, ukazivanje i pružanje pomoći, dat će im sigurnost da ostanu i grade svoj život. Uvođenje predmeta srpskog jezika i književnosti je sloboda i mogućnost da se osjećaju prijatno. Svi, na svakom pedlju BiH, treba da imaju svoja prava", izjavio je Rizvić.
Zajednički projekt od velikog značaja
Dejana Ilić je srpski jezik i književnost diplomirala prije pet godina na Univerzitetu u Banjoj Luci, a od tada nije imala priliku da radi u struci. Uvođenjem predmeta srpskog jezika i književnosti Dejana je dobila priliku da svoje znanje prenese na one najmlađe. Nastavni plan i program prema kojem radi najveća joj je poteškoća s obzirom na to da nije u potpunosti usklađen zbog literature i nemogućnosti nabavljanja knjiga, no nada se da će i taj problem biti riješen. Međutim, prvo radno iskustvo na ovakvom mjestu za nju predstavlja samo još jedan izazov u životu.
"Drago mi je da sam dobila priliku da radim u struci nakon pet godina, iako je sve ovo malo neobično i drugačije, predstavlja izazov. Ovo je zaista normalna situacija, svako dijete treba imati pravo na svoj jezik, kulturu i tradiciju i da o njoj uči. Problemi u izvođenju nastave postoje, međutim, kroz naredni period će se riješiti uz odgovarajuću literaturu i usklađen nastavni plan i program”, pojašnjava Ilić.
Službenik OSCE-a s privremenom kancelarijom u Maglaju Alen Ćosić godinama radi s povratničkom zajednicom Srba na području općine Maglaj, a posebno u mjestima Krsno Polje, Bočinja i Bakotići koja kao cjelina predstavljaju drugu najveću povratničku zajednicu u Bosni i Hercegovini. Realizacija projekta uvođenja predmeta srpski jezik i književnost u školu u Bočinji za njega predstavlja veliki korak naprijed.
"Djeca Srba i Bošnjaka danas sjede zajedno u školskim klupama, druže se i proteklih godina postali su nerazdvojni prijatelji. Zbog zaštite vjerskih, kulturnih i lingvističkih prava, korak naprijed je uvođenje predmeta pravoslavne vjeronauke i srpskog jezika i književnosti. Svi imaju svoja prava koja trebaju uživati", govori Ćosić u razgovoru za Klix.ba
Jedinstven primjer u državi
Svoju aktivnost proširili su i na centralnu školu u Maglaju, gdje odlaze đaci nakon školovanja u Bočinji, a jedina problematika su udžbenici s obzirom na to da ih Ministarstvo za obrazovanje ZDK nije uspjelo osigurati.
"U koordinaciji smo sa školama u Republici Srpskoj koje rade prema nastavnom planu i programu RS-a. Kontaktirali smo direktora škole u Doboju u naselju Paklenica i oni će nam donirati udžbenike za predmet srpski jezik i književnost", dodao je Ćosić.
Srpski jezik i književnost u školi u Bočinji uči devet učenika, a tu je još 12 bošnjačkih učenika. U područnoj školi u Novom Šeheru četiri učenika izučavaju srpski jezik i književnost, u centralnoj školi u Maglaju 15 učenika, dok u srednje škole još nije uveden ovaj predmet.
Primjer Bočinje je jedinstven u cijeloj državi, a njeni mještani zajedničkom realizacijom projekata uspjeli su uvesti rasvjetu i ukloniti mrak u svome mjestu, zajedničkim snagama ostvariti prava drugog i drugačijeg, a uskoro će umjesto u školi, u novoj zgradi mjesne zajednice, čiju obnovu finansira Misija OSCE-a u BiH, vršiti prijeme za svoje goste koji se dive njihovoj volji i želji za napredovanjem.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
