U BiH se krše gotovo sva prava iz Evropske konvencije

Organizator javne debate je Helsinški komitet za ljudska prava BiH, u suradnji s Fondacijom Heinrich Boll – ured za BiH.

Učesnici - predstavnici nevladinih organizacija, lokalnih organa vlasti i poslanici u Parlamentarnoj skupštini BiH - smatraju da sa stanovišta ljudskih prava očigledno postoji potreba da se raspravi o ustavnim rješenjima koja se odnosi na tu oblast, ako ništa drugo onda zbog toga što postoje mišljenja prema kojima je disproporcija između onoga što su kolektivna prava, što su prava konstruktivnih naroda, i što su prava koja se inače deriviraju iz toga da li je neko Srbin, Hrvat ili Bošnjak, a manje je onoga što bi trebalo da bude u nekom građanskom ustavu, dakle prava građanina, pojedinca, kao temeljnog prava u svakoj zemlji.

Namjera ovih dviju institucija je da javnim debatama otvore općedruštveni dijalog o reformi Ustava BiH radi sagledavanja dosadašnjih ustavnih rješenja i njegovih refleksija na ostvarivanje ljudskih prava i sloboda građana BiH. I Komitet i Fondacija smatraju da građani, nevladine organizacije, istaknuti pojedinci, predstavnici vlasti lokalnih sredina i mediji imaju pravo i obavezu da se aktivnije uključe u te procese i svojim sugestijama, prijedlozima i razmišljanjima otvore put za brže i kvalitetnije rješavanje tog pitanja.

"Danas postoji neko pomjeranje s političkih i građanskih prava ka ekonomskim pravima, koja su sve vidnije ugrožena, dakle niz prava iz paketa ekonomskih i socijalnih prava koja se u ovoj fazi tranzicije i nekog grubog kapitalizma ne provode i ne poštuju", kazao je predsjednik Helsinškog komiteta za ljudska prava u BiH Srđan Dizdarević.

Dizdarević je kazao da je "drugi paket problema“ u „prilično diskriminatorskom rješenju koje se odnosi na pasivno biračko pravo, koje u biti s određenih pozicija diskvalificira sve Bošnjake i Hrvate u Republici Srpskoj, a Srbe koji žive u Federaciji, kao i pripadnike manjina i sve one koji se osjećaju Bosancima, Hercegovcima i imaju neki drugi identitet osim pripadništva trima konstitutivnim narodima u BiH.

"Mislim da su to stvari koje treba kritički sagledati bez prevelike politizacije i staviti ih u kontekst onoga što jeste relevantno, a to su međunarodni standardi u oblasti ljudskih prava, prije svega Evropska konvencija o ljudskim pravima“, naglasio je.