Podaci MUP-ova
196

U BiH registrovano skoro 280 hiljada komada oružja, svaki 12. stanovnik legalno naoružan

Er. M.
Foto: N. G./Klix.ba
Foto: N. G./Klix.ba
Zvanični podaci ministarstava unutrašnjih poslova govore kako su u Bosni i Hercegovini prošle godine legalno registrovana 278.272 komada oružja. Otprilike svaki 12. stanovnik BiH legalno je naoružan ukoliko se uzmu u obzir već zastarjeli podaci iz posljednjeg popisa stanovništva.

Pred državnim parlamentarcima uskoro bi se trebao naći Izvještaj o radu Koordinacionog odbora za kontrolu malog i lakog naoružanja u Bosni i Hercegovini za 2018. godinu.

U ovom izvještaju navedeno je da je Koordinacioni odbor za kontrolu malog i lakog naoružanja u BiH tokom prošle godine radio i na prikupljanju statističkih podataka o legalno registrovanom oružju u BiH.

"Ova aktivnost je značajna iz razloga što u BiH postoji 12 zakona o oružju zbog čega se u vezi s tim vode na različite načine i u skladu s različitim metodološkim pristupima", piše u izvještaju Koordinacionog odbora za kontrolu malog i lakog naoružanja u BiH.

Prema podacima iz izvještaja najviše registrovanog oružja bilo je u 2016. godini - 341.324 komada. Već 2017. godine ovaj broj pao je na 326.825 komada da bi u konačnici na kraju 2018. godine iznosio 278.272 komada oružja.

Na zvaničnoj web stranici Agencije za statistiku BiH navedeni su podaci o broju stanovnika u našoj zemlji koji su utemeljeni na popisu iz 2013. godine. Broj registrovanog oružja govori da je skoro svaki 12. stanovnik legalno naoružan.

Najveći broj legalno registrovanog oružja definitivno je zabilježen u bh. entitetu FBiH i on iznosi 169.584. Do ovog broja došlo se na osnovu podataka koje su dostavila ministarstva unutrašnjih poslova iz deset kantona koji se nalaze u sastavu FBiH.

Što se tiče kantona, najveći broj legalno registrovanog oružja je u Tuzlanskom kantonu (37.689), Kantonu Sarajevo (28.149) i Srednjobosanskom kantonu (19.185). Ove kantone slijede Unsko-sanski kanton (18.890), Hercegovačko-neretvanski kanton (17.624), Zapadnohercegovački kanton (16.597), Zeničko-dobojski kanton (15.616), Bosansko-podrinjski kanton (6.390), Posavski kanton (4.818) i Kanton 10 (4.626).

Prema posljednjim procjenama Federalnog zavoda za statistiku u FBiH živi ukupno 2.196.233 osoba, što zapravo znači da je u prosjeku svaki 13. stanovnik ovog entiteta legalno naoružan.

U bosanskohercegovačkom entitetu RS prošle godine legalno je registrovano 104.678 komada oružja, govore podaci Ministarstva unutrašnjih poslova RS-a. Prema podacima statističkih agencija, na teritorij RS-a živi ukupno 1.228.423 stanovnika, što znači da je u prosjeku svaki 12. stanovnik RS-a legalno naoružan.

U izvještaju su navedeni i podaci za Brčko distrikt BiH koji govore kako je prošle godine u Brčkom registrovano 4.010 komada oružja. U poređenju s podacima o broju stanovnika može se doći do zaključka da je svaki 21. stanovnik Brčko distrikta BiH naoružan.

Posebno je važno istaći kako je nemoguće izdvojiti precizne podatke u odnosu na popis stanovništva i to zbog različitih metodologija, ali i promjene podataka u periodu od 2013. do 2019. godine (broj umrlih, broj punoljetnih osoba, državljana koji su odselili i slično).

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine je u toku 2018. godine izdalo 125 dozvola za uvoz malog oružja i lakog naoružanja i 215 dozvola za izvoz malog oružja i lakog naoružanja. Ministarstvo sigurnosti BiH u saradnji s Regionalnim centrom za kontrolu malog i lakog oružja (SEESAC) i nadležnim institucijama u BiH je okončalo rad na izradi regionalnog upitnika te je izvještaj o regionalnom istraživanju o SALW-u za period 2012.-2016. godina na usaglašavanju kod nadležnih organa u BiH.

"Cilj ovog regionalnog istraživanja je da se doprinese sveobuhvatnom i aktuelnom razumijevanju izazova kontrole malog i lakog oružja u Jugoistočnoj Evropi, što će dodatno podržati relevantne institucije u primjeni politike kontrole naoružanja zasnovanih na činjenicama. Dobiveni rezultat će biti jasne preporuke za kreatore politike i stručnjake iz prakse za rješavanje ključnih izazova i podršku institucijama u procesu usklađivanju s obavezama izvještavanja proisteklih iz različitih međunarodnih ugovora i sporazuma", piše u Izvještaju.