BiH
0

U BiH nema političke volje da se pronađu nestale osobe

Piše: E. G.
Saliha Đuderija (Foto: Davorin Sekulić/Klix.ba)
U BiH nema političke volje da se pronađu osobe nestale u proteklom ratu, a to bi trebalo biti pitanje broj jedan u ovoj zemlji, ocijenio je Marko Jurišić, predsjedavajući Kolegija direktora Instituta za nestale osobe BiH. Bez rješavanja pitanja nestalih osoba BiH neće postati demokratsko društvo i neće se dogoditi ono čemu svi težimo, a to je da budemo ravnopravna članica EU, smatra Jurišić.

Problem je i u nedostatku novca, dodaje. "Ne mogu vjerovati da se ne može naći, i to treba opteretiti savjest svih nas, 300.000 KM da se kupe dvije-tri Fabije, dva-tri terenska vozila, da se istražitelji Instituta za nestale osobe opreme odjećom u kojoj mogu biti 24 sata na kiši, u blatu i snijegu, da imaju posebne čizme i drugu opremu u kojoj mogu raditi na terenu. Nedopustivo je da ti ljudi gube zdravlje, a možda i živote, zbog tako malog iznosa", kazao je Jurišić novinarima u Sarajevu.

On je rekao i to da se jedan uposlenik Instituta, Zlatan Ališić, bori za život nakon što mu je pozlilo dok je radio na iskopavanju u Tomašici. Kako je ranije objavljeno on je hospitaliziran i sumnja se da je obolio od neke zarazne bolesti.

Bahato Predsjedništvo BiH

"On je, da se tako izrazim, nastradao u procesu traženja nestalih, prije toga je jedan dobio sepsu, jedan istražitelj je bio u neposrednoj blizini kada je eksplodirala eksplozivna naprava, godinama nije mogao ispravno govoriti, još uvijek ima poteškoća", dodaje Jurišić te napominje da je odnos vlasti u regiji prema njihovim institucijama za nestale osobe daleko bolji nego što je to slučaj u BiH, iako imaju daleko manje nestalih osoba.

U Mostaru je 10. decembra trebala biti potpisana deklaracija o procesu traženja nestalih, a pristanak su dali svi predsjednici u regiji, dok Predsjedništvo BiH se nije odazvalo tom pozivu iz vrlo bizarnog razloga, a to je da nije usaglašena deklaracija koja je opća i može se usaglasiti za nekoliko minuta, ističu iz Instituta.

Ogroman problem u traženju nestalih je nedostatak informacije o mjestu masovnih grobnica. Jurišić smatra da, između ostalog, značajan dio informacija se krije i u raznim ladicama, a dio arhive je izmješten i u susjedne zemlje. "Zato je procesuiranje ratnih zločina usko povezano sa traženjem nestalih osoba", kaže Jurišić.

U Institutu navode da je u ovoj godini, do 15. novembra, ekshumirano 506 posmrtnih ostataka, a da je identificirano 480 osoba. Kada je u pitanju najveća masovna grobnica Tomašica, do sada je ekshumirano 430 tjela, od toga je 275 kompletnih tijela.

"U toku je proces verifikacije evidencije nestalih osoba i do sada je verifikovano 13.945 imena i prezimena. Naše su procjene da ćemo u prvoj polovini naredne godine moći objaviti preliminarni spisak verificiranih nestalih osoba", izjavio je Jurišić.

Institut za nestale osobe je uradio najviše

Kemal Pervan, predsjedavajući Savjetodavnog odbora Instituta, inače član porodice u kojoj ima nestalih osoba, kaže da političke stranke nikada ne govore u svojim predizbornim kampanjama da im je cilj riješti pitanje nestalih osoba, što ukazuje na to da su potpuno zaboravili za taj problem.

"Ono što nas porodice najviše interesira i boli je kako pronaći i ekshumirati nestale što prije. Vrlo je teško doći do informacija, ali kada sam sve sagledao koliko su uradile OSA, SIPA, tužilaštva..., opet vidim da je najviše uradio Institut", kaže Pervan.

On je najavio da će Savjetodavni odbor, odnosno porodice nestalih, tražiti da se na dnevni red Parlamentarne skupštine BiH stavi i tačka koja govori o nestalim osobama. Kaže da smatra kako je potraga za preostalim nestalim osobama vrlo jednostavna ukoliko se naredi onima koji su bili od 1992. do 1995. na odgovarajućim pozicijama da dostave dokumentaciju. "Ako ima političke volje, sve je moguće, a sada vidim da je nema", kaže Pervan.

Pomoćnica ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Saliha Đuderija kaže da BiH ima i uspjeha u ovom procesu te da su se neka pitanja od septembra već riješena, a namjera je da institucije intenziviraju saradnju te da se još mnogo toga riješi ubrzo.

"Traženje nestali se ne tiče samo Zakona o nestalim, tu su i mnogi dugi zakoni koji tretiraju krivične i procesne radnje, socijalna pitanja, prava na udruživanje i informiranje..., radi se o jednom kompleksnom sklopu ljudskih prava koja treba osigurati porodicama nestalih. Ono što Ministarstvo civilnih poslova može je to da koordinara", kazala je Đuderija.

U BiH se još uvijek traga za više od 8.000 osoba.