Virtualna organizacija Oneworldsee - platform for South East Europe (OWPSEE) još na samom početku rada počela je koristiti 'jezik kao most'. Zemlje regije su na svojim radio stanicama emitovale priloge iz susjednih zemalja, a zatim se došlo na ideju da se osnuje web site za civilno društvo na kojem bi se objavljivale vijesti iz zemalja regije.
"Oneworldsee je višejezična multimedijska platforma, odnosno koristimo se jezikom umjesto imenom države. Tako naprimjer, umjesto da stoji ime države Makedonije, napisano je 'Dobar den', odnosno 'Dobar dan' (B/H/S), 'Mirdita' (Albanija) i naravno engleska varijanta 'Hello'", kazala je za Sarajevo-x.com Valentina Pellizzer.
Ideja ove nevladine organizacije je da omoguće svim internet korisnicima da na jednom mjestu pronađu vijesti o akcijama, kampanjama i gorućim pitanjima, koje članovi, partneri i korisnici žele predstaviti široj publici.
Ali, glavni cilj OWPSEE-a je građanstvu približiti informacijsko-komunikacijske tehnologije, dati im na znanje da ICT nije 'problem' samo stručnih osoba, već 'alat' budućnosti, te naučiti civilno društvo da o razmišlja strateški o informacijsko-komunikacijskim tehnologijama.
"Internet nije samo sredstvo zabave, već sredstvo uz pomoć kojega se može doći do informacija i znanja. U zemljama Jugoistočne Evrope ICT se ne koristi onako kako bi trebao. Djecu u školama uče da rade u jednom operativnom sistemu, koji se plaća i samim time odmah stvaraju potencijalne kupce, a niko tu djecu ne uči da ima i drugih operativnih sistema koji se ne plaćaju. Tehnologija se koristi na pogrešan način, a ono što je veliki problem jeste činjenica da nema kritične mase, a nju je potrebno izgraditi, pogotovo kritičnu masu koja se zna koristiti informacijsko-komunikacijskim tehnologijama", kazala je Valentina.
Ona je naglasila i to da se građanstvo ne zna u potpunosti služiti internetom pa zbog toga nerijetko nesvjesno pristaje na cenzuru, što je opet posljedica toga što se ne znaju služiti 'alatom'.
"Internet ima veliki utjecaj. To je mjesto gdje korisnici traže informacije, mogu 'prikupljati' znanje, slobodno izražavati mišljenje, ali i mjesto odakle se mogu pokrenuti brojne društvene aktivnosti. Tako imamo primjer organizovanja protesta u Sarajevu koji su organizovani putem foruma portala Sarajevo-x.com, ili primjer brojnih aktivnosti koje su sprovedene u 'realnom životu' a začete u virtualnom, naprimjer na Facebooku", istakla je Valentina, spominjući i ulogu Twittera u iranskoj revoluciji.
U Bosni i Hercegovini Internet je još uvijek 'slobodan', no postavlja se pitanje do kada će i ostati takav.
Naime, vlasti uvijek imaju tendenciju kontrole informacija, naravno zbog sopstvenog interesa, a primjer toga su zemlje poput Kine, Saudijske Arabije i Irana.
"Internet se treba shvatiti kao javno dobro jer on to zaista i jeste. To je sredstvo uz pomoć kojeg se veoma lako može doći do znanja. Korisnici mogu tragati za informacijama, sami birati izvore informacija, ali je veoma bitno podučiti ih kako da na pravi način koriste ICT. Ukoliko bi profesori, naučnici i drugi društveni djelatnici i djelatnice u digitaliziranom formatu postavljali svoje radove i činili ih dostupnim svim korisnicima interneta, mladi bi veoma lako mogli stjecati znanje", kazala je Valentina.
Također, brojne zapadne zemlje omogućuju studentima tzv. 'daljinsko' studiranje, dok u Bosni i Hercegovini takvo nešto još uvijek nije zaživilo.
"I dalje se ulaže u 'stare grane' umjesto da se investira u mlade ljude koji bi jednoga dana postali programeri, a ne fizički radnici", dodala je Pellizerova.
Nevladina organizacija Oneworldsee radi na tome da osigura podršku povezivanja zajednica u regionu i omogući njihovu saradnju, da postane obrazovni centar koji nudi obuke i treninge u različitim oblastima, ali i da utječe na javnost da strateški razmišlja o informacijsko-komunikacijskim tehnologijama te koristi internet i neovisne tehnologije kao alatke društvenih promjena.
"Bosna i Hercegovina još uvijek nema flat rate pristup Internetu, koji je veoma bitno osigurati. Također, treba se raditi na tome da svako domaćinstvo ima pristup Internetu jer je to veoma bitno za sve građane BiH strateški razmišljali o ICT-u i stjecali znanje putem Interneta", zaključila je gđa Pellizzer.
