Izvještaj UNHCR-a
19

U BiH borave 153 izbjeglice iz Ukrajine, ne traže azil jer nemaju pravo na privremenu zaštitu

S. Š.
(Foto: UNHCR)
(Foto: UNHCR)
Prema saznanjima UNHCR-a, u Bosni i Hercegovini trenutno borave 153 izbjeglice iz Ukrajine. Od početka ruske invazije, zabilježeno je više od 51.000 dolazaka ukrajinskih izbjeglica, ali većina je napustila zemlju.

Godinu dana nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, više od 13 miliona ljudi i dalje je protjerano iz svojih domova, uključujući skoro osam miliona izbjeglica širom Evrope i oko pet miliona interno raseljenih unutar Ukrajine.

Izgledi za njihov povratak u bliskoj budućnosti otežani su stalnim neprijateljstvima, nesigurnošću i razaranjem u njihovim matičnim regijama, kako se navodi u dva nova izvještaja koje je danas objavio UNHCR, Agencija UN-a za izbjeglice.

U Bosni i Hercegovini se nalaze 153 izbjeglice iz Ukrajine prema saznanjima UNHCR-a. Od početka invazije, zabilježeno je više od 51.000 dolazaka ukrajinskih izbjeglica u Bosnu i Hercegovinu, ali većina je napustila zemlju.

Za razliku od drugih evropskih zemalja, izbjeglice iz Ukrajine nemaju mogućnost boravka pod privremenom zaštitom jer vlasti u BiH tu opciju nisu usvojile. Boraveći privremeno na osnovu humanitarnih razloga ili bezviznog režima, ukrajinske izbjeglice ne ostvaruju sva prava kao pod privremenom zaštitom. Neki od njih se stoga odlučuju na traženje azila u BiH.

"Nadamo se da će vlasti BiH preispitati svoju odluku i odlučiti uvesti privremenu zaštitu za izbjeglice iz Ukrajine. To bi bilo najbolje rješenje da se svim ukrajinskim državljanima omogući pristup adekvatnoj zaštiti i pravima dok su izvan svoje matične zemlje", rekla je Lucie Gagné, predstavnica UNHCR-a u BiH.

Među ključnim nalazima UNHCR izvještaja su:

  • Velika većina izbjeglica i interno raseljenih Ukrajinaca - nekih 79 posto - želi se jednog dana vratiti kući, međutim, samo 12 posto i izbjeglica i interno raseljenih lica planira to učiniti u naredna tri mjeseca;
  • Glavne prepreke koje sprečavaju povratak izbjeglica su zabrinutost za sigurnost i sigurnost u područjima njihovog porijekla. Druge navedene zabrinutosti odnose se na pristup osnovnim uslugama i njihovu dostupnost - uključujući struju, vodu i zdravstvenu zaštitu, mogućnosti za rad i adekvatan smještaj, a na sve to je u velikoj mjeri utjecao rat.

Također, UNHCR navodi da je podrška raseljenim stanovnicima ključni prioritet.

"Spontane povratnike treba podržati kroz kombinaciju humanitarnih programa, programa oporavka, razvoja i programa privatnog sektora, čime se otvara put ekonomskom oživljavanju, oporavku i rekonstrukciji", navodi se u saopćenju UNHCR-a.