Veliki umjetnik
0

U 77. godini preminuo pisac Josip Osti

N. O.
Josip Osti (Foto: Twitter)
Josip Osti (Foto: Twitter)
Bosansko-slovenački pisac Josip Osti preminuo je danas u 77. godini života. O njegovoj smrti obavijestili su iz Društva bosanskohercegovačkog i slovenačkog prijateljstva Ljiljan, čiji je osnivač bio upravo Osti.

Osti je rođen u Sarajevu gdje je diplomirao na Filozofskom fakultetu. Bio je urednik kulturnog dijela studentskog časopisa Naši dani, urednik u izdavačkoj kući Veselin Masleša, sekretar Društva za književnost grada Sarajeva i direktor međunarodnog književnog festivala Sarajevski dani poezije, predsjednik Udruženja književnih prevodilaca Bosne i Hercegovine i lektor/korektor izdavačke kuće Svijetlost.

Od 1990. godine živio je i radio u Sloveniji, gdje je osnovao organizaciju koja okuplja iseljenike iz BiH u ovoj zemlji - Društvo bosanskohercegovačkog i slovenačkog prijateljstva Ljiljan.

U svojoj objavi na Facebooku iz Društva Ljiljan oprostili su se od Ostija napisavši kako je "kod svih ostavio vječito prijateljstvo, pozitivnu energiju i dobrotu koja će skupa sa nama živjeti vječno".

Za svog života objavio je brojne knjige pjesama među kojima se ističu: Snokradica (1971.), Salto mortale (1974.), Tetovirani violinist (1976.), Grom iz vedra neba (1978.), Umiru i zmije koje su nas ujedale, (1984.), Zmijski pastir (1989.), Ljubavno dvorište (1993. i 1995), Sarajevska knjiga mrtvih (1993.), Mašta na trapezu (1994.), Salamonov pečat (1995.), Kraški Narcis (1999.) i Veronikin rubac (2002.), Večnost trenutka (2003.) i Rosa mystica (2005.).

Također, objavio je i knjige proze: Prvo pa muško (1966.), Odrastao sam sa životinjama (1996.), Iščezla ledena čarolija (1998.) i Učitelj ljubezni (2004.).

Autor je brojnih knjiga eseja, književno-kritičkih i publicističkih tekstova, kao i niza antologija. Knjige su mu prevođene na slovenski, talijanski, češki, engleski, poljski, turski, bugarski i makedonski jezik.

Pored ranijih nagrada za prijevode, u Sloveniji je u proteklih deset godina nagrađen Nagradom Zlata ptica (1992.), Međunarodnom književnom nagradom Vilenica (1994.), plaketom grada Ljubljane (1997.), Veronikinom nagradom (1999.) Župančičevom nagradom (2000.), međunarodnim priznanjem za poeziju "Scritture di Frontiera" (Trst, 2005), Jenkovom nagradom (2006.) i nagradom izdavačke kuće Bosanska riječ iz Tuzle (2007.).