U 2026. godini otvara se bitka za državnu imovinu, a Čović je već povukao prve poteze

"S te strane, ja bih predložio da mi napravimo pritisak na osobu koja je nametnula ova rješenja da ih povuče, da osigura da naša privreda može normalno raditi i razvijati se, da se može u nju investirati dok politika ne bude dovoljno zrela, svjesna i odgovorna da donese adekvatan zakon", kazao je Čović u četvrtak na sjednici Doma naroda.

U maju prošle godine, Čović je kazao kako ne postoji mogućnost da Schmidt nametne odluke kojima bi riješio krize, ali je kazao i da izgleda da Schmidta niko nije imenovao.

"Ta mogućnost da interveniše ne postoji. Mi se svi trebamo truditi da BiH bude normalna zemlja. Nemojte zazivati nikakva nametanja. Schmidtu sam jasno rekao da ne želimo nijedno nametanje. Ne možemo otvarati evropske procese, a imati upravljačke strukture izvan Ustava", govorio je tada Čović.

Dragan Čović je poznat kao pragmatičan političar čije izjave ne treba tumačiti kao stvarno otkrivanje političke strategije, nego samo kao taktičke poteze. Njemu nije previše smetalo kada je Schmidt nametao odluke kojim je pojačana moć nacionalnih stranaka, ali je izrazito protiv svega što bi moglo da suštinski poboljša funkcionalnost države.

U ovom novom prijedlogu vidi se još jednom Čovićev pristup koji u svakoj političkoj oluji pokušava da pomjeri granice i politikama koje on predstavlja prigrabi više moći. Samo po sebi je očekivano da političar se bori za što bolji položaj vlastite politike, ali je pitanje šta drugi političari rade da razvoj ne ide u tom smjeru.

Posljednjih nekoliko mjeseci aktivirana je priča o mogućim američkim ulaganjima u Bosnu i Hercegovinu, od izgradnje plinovoda, plinskih elektrana, učešća u izgradnji putne infrastrukture. Mnogi od ovih projekata podrazumijevaju raspolaganje državnom imovinom, a što uz pojačani interes iz SAD i administraciju koja ne brine za norme, dovodi do mogućnosti da se izvrši pritisak da to pitanje bude trajno riješeno.

U 2026. godini pitanje državne imovine bi ponovo moglo da postane aktuelno, ali ovaj put zbog interesa krupnog kapitala koji i nema puno razumijevanja za unutarpolitičke obračune. Očito je da se Dragan Čović počeo pozicionirati za buduće rasprave, zahtijevajući da visoki predstavnik interveniše tako što će u suštini apsolutno deregulisati pitanje državne imovine i ostaviti je na haračenje nižim nivoima vlasti.

Pravo pitanje je šta čekaju stranke koje sebe nazivaju probosanskim. Jasno je da zakonski prijedlozi rješenja državne imovine nemaju parlamentarnu prohodnost, a izjava političkih stranaka iz 2023. godine je predstavljala možda dobru osnovu, ali sada je vrijeme za djela.

Naime, političari iz Republike Srpske su često prijetili da bi rješavanje pitanja državne imovine kako oni definišu "na štetu RS-a" dovelo do raspada države. Dragan Čović je sada očito počeo da iznosi zahtjeve i da mu promijena statusa quo od visokog predstavnika bude prihvatljiva, ali probosanske stranke nisu još uvijek artikulisale svoje zahtjeve.

Predsjednik kluba Bošnjaka u Domu naroda BiH Šefik Džaferović je kao jedno rješenje predložio da visoki predstavnik reaguje tako što će se reaktivirati komisija na državnom nivou koja bi odlučivala o izuzecima po pitanju zabrane raspolaganja državnom imovinom.

Zainteresovanost stranih investitora je prilika i da se konačno riješi pitanje državne imovine, a to može biti i u korist države. Da bi se to desilo potreban je strateški, dobro isplaniran pristup koji bi u suštini povezao interese države Bosne i Hercegovine i krupnog američkog kapitala, a sve bi to dovelo do rješavanja ključnog pitanja. Dragan Čović je na svoj način očito već krenuo u posao da pitanje riješi u svoju korist, a svaki dan neaktivnosti je dan zaostatka za one koji žele drugačije rješenje.