Živopisno naselje
529

Tuzlanska Kreka bila je Evropa u malom: Živjelo je 27 nacija i svi su disali kao jedno

Piše: A. K.
Foto: D. Z./Klix.ba
(Foto: D. Z./Klix.ba)
Kreka u Tuzli životopisno je radničko naselje za koje mnogi kažu da je u 19. i 20. vijeku doslovno predstavljalo Evropu u malom. Tu je nekada živjelo 27 nacija, a mnogi mještani i danas se prisjećaju lijepih vremena.

Oni koji su svoju mladost proveli u ovom naselju danas ističu da se Krečani nikada nisu dijelili po vjeri i naciji, politici nisu dozvoljavali da se uvuče u njihove pore, a u sretnim vremenima svi su disali kao jedno.

"U Kreki je značajno da je predstavljala mjesto razvoja industrije Tuzle. Godine 1918. za vrijeme Austrougarske ovdje je došao veliki broj ljudi iz različitih krajeva, gdje su svili svoja gnijezda te započeli novi život. Svi oni činili su 30 posto ukupnog stanovništva Tuzle. Bilo je tu 27 nacija i svi su donijeli svoju kulturu i način života. Bilo je tu Čeha, Mađara, Slovaka, Italijana… koji su se pretočili u jedan zajednički život", priča za Klix.ba Zoran Petrović, predsjednik Udruženja građana Kreka.

Prepoznatljiva po uzornim sportistima

Kreka je svojevremeno bila prepoznatljiva po sportskim klubovima, generacijama uzornih gimnastičara, košarkaša, kuglaša, stonotenisera…

Centralno mjesto okupljanja bio je DTV Partizan čije je razrušeno izdanje uklonjeno prije okvirno godinu dana.

U Partizanu su se sklapala prijateljstva, a rađale su se i nove ljubavi koje i danas traju. Svega toga se sjeća i Milena Mićić-Mehmedagić koja je odrasla u Kreki.

"Istina, rjeđe dođem u Kreku, ali ona živi u našim srcima i sjećanjima. Tu smo bili siromašniji, ali sretniji. Mislim da su to bila divna i sretna vremena zajedništva, ljepote i ljubavi", kaže nam Mićić-Mehmedagić.

Za razliku od današnjih vremena starije generacije Krečana živjele su bez svih tehnoloških čuda u kojima uživaju mlađi naraštaji. Nije bilo televizora, mobilnih telefona, tableta, interneta…

"Moram se nasmijati i prisjetiti vremena kada se pojavio prvi televizor. Tada smo bili djeca, a svako svoju malu stolicu, takozvanu šamlicu je nosio na jedno mjesto gdje smo zajedno gledali TV. U sjećanju mi je ostalo da je to prvi put bilo u ljeto kod naših komšija Ahmetovića. Poredali bismo se kao u kinu i gledali kao jedno. Sad se bojim da smo se otuđili, vrijeme je učinilo svoje, svako ima svoje televizore, vikendice…", ističe ova Krečanka.

Sa sjetom na licu priča nam da je Partizan za Krečane predstavljao centar svijeta. Obećanje da će zgrada biti ponovo izgrađena postoji, a vrlo je moguće da će prvi radovi početi u toku iduće godine.

Kroz godine sva naselja su se promijenila, a to je neminovno dočekalo i Kreku.

"Promijenilo se i stanovništvo, nije to više ono isto, ali mi se borimo da Partizan ponovo postane okupljalište i mjesto događanja za Krečane koji trenutno ovdje žive. Nadamo se da će imati priliku da žive približno kao što smo mi u ona vremena. Jednostavno, da budu jedna duša", navodi Mićić-Mehmedagić kojoj srce na drugačiji način zaigra kada dođe u svoju Kreku.

Duh zajedništva

Za razliku od Milene u ovom naselju još uvijek živi Tihomir Knežiček koji u našem razgovoru konstatuje da je ovaj dio Tuzle i dalje ostao nepromijenjen u segmentu zajedništva, održavanja prijateljstava i očuvanja tradicije, ali među starijom populacijom.

"Ovo je prilično zanimljivo područje i ne treba zaboraviti da je ključni razlog začeća ovog područja razvoj industrije i rudarstva tuzlanske regije, tako da su prvi radnici koji su dolazili u Tuzlu naselili ovo područje", priča nam Knežiček.

S druge strane ističe da se duh zajedništva nedovoljno prenosi na mlađe generacije koje žive i djeluju u ovom području Tuzle.

"Razlog tome je što mladi imaju drugačiju orijentaciju. Sada su znatno važniji telefoni, nego druženja ili albumi s fotografijama i slično. Te tradicije po meni ne uspjevaju da okupiraju mlade u dovoljnoj mjeri i to je pogrešno", dodaje Knežiček.

Uspomene na prijašnja vremena i želja za lijepim druženjem Krečane i danas vezuje. Iako ih je većina prije dugog niza godina odselila u neke druge krajeve Tuzle ili Bosne i Hercegovine, mjesec decembar ponovo ih okupi na jedno mjesto. Tradicija okupljanja Krečana traje već punih 40 godina.

Sve je počelo 1979. kada su prve susrete osmislili i organizovali Josip Bošnjak, Niko Bujaković, Kerim Pazarac, Štefko Bilandžija i Duško Đuranović.

Susreti Krečana nisu prekidani ni tokom posljednjeg rata, a danas su se tradicionalno okupili ispred Partizana gdje su odali počast i položili cvijeće palim borcima u Drugom svjetskom ratu. Nakon toga je upriličeno zajedničko fotografisanje, a druženje se nastavlja do kasno u noć u ugostiteljskim objektima.