Tuzlaci ukazali na značaj Drugog korpusa Armije RBiH: "Poštovanje prema braniocima mora biti više od riječi"

Drugi korpus imao je ključnu ulogu u odbrani sjeveroistočne Bosne, a njegovi pripadnici branili su prostor na kojem su tokom agresije utočište pronašli i brojni prognani stanovnici drugih dijelova zemlje.

O značaju korpusa, ali i odnosu institucija prema braniocima, danas su govorili predstavnici vlasti i boračkih organizacija.

Premijer Tuzlanskog kantona Irfan Halilagić istaknuo je da obilježavanje godišnjice Drugog korpusa mora biti dostojanstveno, ali i praćeno konkretnim mjerama usmjerenim prema pripadnicima boračke populacije i njihovim porodicama.

Prema njegovim riječima, Vlada Tuzlanskog kantona je u proteklom periodu kroz različite programe izdvojila oko sedam miliona KM za stipendije djeci branilaca, dok je za zapošljavanje i samozapošljavanje pripadnika boračke populacije i članova njihovih porodica usmjereno oko osam miliona KM.

"Kada sumiramo te rezultate, imamo priliku vidjeti da smo podijelili oko sedam miliona konvertibilnih maraka za stipendije djeci naših branilaca. Kada tome dodamo oko osam miliona maraka realizovane podrške zapošljavanju i samozapošljavanju boračke populacije, govorimo zaista o rezultatima brige za tu populaciju", kazao je Halilagić.

Kroz programe zapošljavanja i samozapošljavanja, prema podacima koje je iznio premijer, oko hiljadu ljudi dobilo je posao ili pokrenulo vlastiti biznis, dok je kroz godišnje konkurse dodijeljeno oko pet hiljada stipendija.

Halilagić je podsjetio da je Drugi korpus branio prostor na kojem su se nalazili domovi, škole i bolnice, ali i da je tokom rata bio utočište ljudima protjeranim iz njihovih rodnih mjesta.

"To je bila najveća slobodna teritorija koju je branio naš korpus. Branjeni su naši domovi, škole i bolnice, ali je pruženo i utočište onima koji su bili prognani iz svojih rodnih mjesta. Iz Drugog korpusa potekla su i trojica heroja odbrambeno-oslobodilačkog rata. Zbog svega toga nastojimo da ove manifestacije budu na nivou koji odgovara njegovom značaju", rekao je Halilagić.

Uz programe podrške školovanju i zapošljavanju, u Tuzlanskom kantonu nastavljeno je i unapređenje materijalnog položaja nezaposlenih demobilisanih boraca.

Od septembra je osnovica za obračun egzistencijalne naknade povećana sa sedam na osam KM, dok je predloženo i uvođenje prava na personalnu asistenciju za ratne vojne invalide s najtežim stepenom invaliditeta.

Takva pomoć trebala bi omogućiti veću podršku u svakodnevnim aktivnostima, veću samostalnost ratnih vojnih invalida te olakšati brigu njihovim porodicama.

Predsjednik Saveza ratnih vojnih invalida Tuzlanskog kantona Fahrudin Hasanović kazao je da značaj Drugog korpusa nije moguće posmatrati samo kroz historiju, već i kroz obavezu društva da mladim generacijama prenese istinu o periodu odbrane Bosne i Hercegovine.

Govoreći o položaju boračke populacije, Hasanović je pozitivno ocijenio ostvarivanje dopunskih prava u Tuzlanskom kantonu i kontinuitet rada nadležnih institucija.

"Niko ne može platiti, niti mi tražimo da nam se plati ono što smo radili kao pripadnici Armije Republike Bosne i Hercegovine. Kada je riječ o ostvarivanju dopunskih prava boraca u Tuzlanskom kantonu, nemamo problema. Sve teče normalnim tokom. Resorno ministarstvo ne bi moglo pružati usluge borcima koje treba pružati da iza toga ne stoje Vlada i Skupština", kazao je Hasanović.

Predsjednica Skupštine Tuzlanskog kantona Ivana Mijatović poručila je da čuvanje sjećanja na poginule borce predstavlja trajnu institucionalnu i društvenu obavezu.

"Danas odajemo počast svim poginulim borcima i šehidima koji su za odbranu naše domovine i slobodu koju danas uživamo dali svoje živote. Naša institucionalna, moralna i ljudska obaveza jeste da njegujemo i čuvamo kulturu sjećanja, prenosimo je mlađim generacijama i njegujemo vrijednosti za koje su se oni borili", kazala je Mijatović.

Svečanoj akademiji prisustvovao je i potpredsjednik Federacije Bosne i Hercegovine, general Refik Lendo, koji je svojim prisustvom uveličao obilježavanje godišnjice formiranja Drugog korpusa.

Godišnjica je iskorištena i za podsjećanje da kultura sjećanja ne smije ostati samo dio protokola i obilježavanja važnih datuma.