Tuzlaci razgovarali o budućnosti svoga grada: Kako smanjiti zagađenje zraka i riješiti urbanistički haos
A da promjene ne mogu čekati isključivo političke strukture, već da građani moraju preuzeti aktivniju ulogu u kreiranju budućnosti svog grada, poručeno je na panel diskusiji "Da li Tuzla može bolje?", koju je organizirala Platforma Zdrava Tuzla.
Susret je okupio predstavnike akademske zajednice, medija, međunarodnih organizacija, Gradskog vijeća Tuzle i građane, a zajednička poruka bila je da promjene ne mogu zavisiti isključivo od institucija i političkih struktura, već zahtijevaju aktivnije građanstvo.
U diskusiji su učestvovali izvršna direktorica RTV Slon Albina Vicković, univerzitetska profesorica Jasmina Husanović, univerzitetski profesor Damir Arsenijević te analitičar i jedan od osnivača podcasta "Radion" Zlatko Ledić. Razgovor je moderirala stručnjakinja za demokratizaciju i dobro upravljanje Jelena Tanasković Mićanović.

Albina Vicković istakla je da Tuzla ima potencijal za značajniji razvojni iskorak, ali da je neophodno otvoriti prostor za dijalog o konkretnim problemima i rješenjima.
"Ja sam sasvim sigurna da Tuzla može bolje. Razlog zašto i jesmo danas ovdje jeste da otvorimo dijalog gdje, koliko i kada možemo napraviti značajniji iskorak", poručila je Vicković.
Ukazala je na potrebu planskog urbanističkog razvoja, ravnomjernijeg ulaganja u sve dijelove grada, očuvanja zelenih površina i unapređenja infrastrukture. Posebno je naglasila da građani ne bi smjeli ostati samo na kritikovanju postojećeg stanja.
"Mislim da je vrijeme da našu šutnju pretvorimo u našu aktivnost", poručila je Vicković.
Na problem nedovoljnog neposrednog demokratskog odlučivanja ukazao je profesor Damir Arsenijević, posebno problematizirajući stanje u mjesnim zajednicama i izostanak izbora njihovih predstavnika.
"Ono čemu svjedočimo jeste da je pritisnuta pauza na demokratiju u Tuzli. Znači, mi već 597 dana živimo suspenziju demokratije u našem gradu", upozorio je Arsenijević.
Smatra da građanima mora biti vraćena mogućnost neposrednog odlučivanja o pitanjima koja se tiču njihovih naselja, ali i da je potrebno prevazići društvenu pasivnost.
"Građani često šute zbog straha, političkih i drugih zavisnosti, ali i osjećaja da se ništa ne može promijeniti. Ali, odgovornost za stanje u društvu ne može biti prepuštena isključivo institucijama i političkim strukturama, već građani moraju koristiti demokratske mehanizme pritiska, organizovanja i javnog djelovanja", potcrtao je Arsenijević.
Sličan stav iznio je i Zlatko Ledić, koji je naglasio da građani imaju veći utjecaj na rad institucija nego što ga trenutno koriste.
"Ovaj događaj koji smo organizirali upravo je usmjeren na to da zainteresiramo ljude, da im ukažemo na to da oni imaju moć da utječu na političke odluke u gradu, ali ne samo na političke odluke nego i na odluke institucija u ovom gradu, da konačno rade svoj posao", istakao je Ledić.
Jedna od važnih tema bila je i zaštita zdravlja stanovništva u kontekstu aerozagađenja. Profesorica Jasmina Husanović ukazala je na nedostatke u informiranju građana i potrebu uspostavljanja efikasnijih sistema upozoravanja na zagađenje zraka.
"Dostupnost informacija ne znači i pravo informisanje građana. Sarajevo je uvelo sistem digitalnog praćenja aerozagađenja koji alarmira, a upravo takve sisteme moraju imati i građani Tuzle, što trenutno nije slučaj. Na takvim stvarima, jednostavno moramo raditi", kazala je Husanović.
Naglasila je da odgovornost za zaštitu javnog zdravlja prvenstveno pripada institucijama.
"Odgovornost, prije svega moraju preuzeti institucije kojima je povjeren zadatak zaštite javnog interesa. Građanski pritisak, kroz mjesne zajednice, direktnu demokratiju, medije i proteste, vidim kao jedan od važnih načina da se zahtijeva odgovornost za nečinjenje", dodala je Husanović.
Koliko su ovi problemi prisutni u svakodnevnom životu pokazala je i diskusija s građanima. Ahmudin Junuzović iz mjesne zajednice Dobrnja ukazao je na dugogodišnje infrastrukturne probleme i nedovoljna ulaganja u ovo prigradsko naselje.
"Iako su u prethodnim godinama realizovana određena ulaganja, ona su nedovoljna u odnosu na potrebe i dugogodišnje zanemarivanje ove lokalne zajednice. Posebno bih problematizirao činjenicu da se i malobrojni projekti koji dolaze do Dobrnje moraju realizirati posredstvom političkih subjekata, umjesto da prioriteti budu utvrđivani na osnovu stvarnih potreba stanovnika", naveo je Junuzović.
Tokom događaja predstavljena je i Platforma Zdrava Tuzla, kao građanska inicijativa usmjerena na jačanje participativne demokratije, kao i preporuke nastale na osnovu istraživanja javnog mnijenja provedenog tokom 2025. godine.
Poseban značaj dat je zborovima građana, kroz koje stanovnici mogu zajednički utvrđivati prioritete, predlagati rješenja i zahtijevati odgovornost nadležnih institucija.
Poruka susreta bila je da bolji grad ne podrazumijeva samo nova ulaganja i projekte, već i odgovornije institucije te građane koji žele i imaju mogućnost učestvovati u odlučivanju o vlastitoj budućnosti.