INTERVJU / "Tužiteljstvo KS istražuje još neke bh. političare"

Da li je u Tužilaštvu KS uposleno dovoljno tužilaca i, s obzirom na broj predmeta, da li bi ih trebalo još i koliko biti uposleno?

Po sistematizaciji u Tužiteljstvu je predviđeno pozicija za 41 tužitelja. Međutim, trenutno je imenovano 38 tužitelja. Imajući u vidu veliki priliv predmeta i u toku ove godine, odnosno do sada su zaprimljene prijave za kazneno djelo iz oblasti općeg kriminala za 3.440 osoba, prijave za kaznena djela iz Odjela privrednog kriminala za 522 osobe, tu su prijave i prema maloljetnim počiniteljima kaznenih djela za 416 osoba, dok je veliki broj i tzv. “KTA” spisa i prijava u kojima su počinitelji za sada nepoznati.

Samo u prošlom mjesecu tužitelji ovog Tužiteljstva su pred Općinskim i Kantonalnim sudom u Sarajevu imali 1.142 pristupa Sudu. Stoga, imajući u vidu tako veliki priliv predmeta u tekućoj godini kao i složenost predmeta, imajući u vidu da ovo Tužiteljstvo pokriva djela koja se izvrše na području devet općina kao i veliki broj neriješenih predmeta iz ranijih godina, te da je Kantonalno tužiteljstvo nastalo objedinjavanjem Općinskog tužiteljstva I, Općinskog tužiteljstva II i Kantonalnog tužiteljstva Sarajevo, smatram da postojeći predviđeni broj tužitelja ni u kom slučaju nije dovoljan. Ovo Tužiteljstvo bi trebalo za rad još najmanje deset tužitelja. Otežavajuća okolnost je i ta da je proteklih godina veliki broj iskusnih tužitelja iz ovog Tužiteljstva izabran na pozicije u Tužiteljstvo BiH, Federalno tužiteljstvo i Kantonalni sud Sarajevo.

Statistički podaci pokazuju da je povećan broj izvršenja krivičnih djela gdje se koriste vatrena oružja ili opasna oruđa. U porastu su krivična djela razbojništva, razbojničke krađe, izazivanje opće opasnosti, koje se izvršavaju na okrutan i surov način. Šta je, po Vašem mišljenju, uzrok stalnom porastu izvršenja krivičnih djela, te šta je potrebno učiniti da bi se građani osjećali sigurnije?

Tačan je Vaš podatak da su u porastu kaznena djela u kojima počinitelji upotrebljavaju oružje i opasno oruđe te da su posljedice tih djela uglavnom teške za građane. Iz tog razloga bi trebalo da policijske agencije kontinuirano preduzimaju radnje iz svoje nadležnosti, a osobito da vrše češće pretrese u svim objektima za koje imaju saznanja o postojanju nelegalnog oružja, koje bi potom oduzimali u suradnji sa Tužiteljstvom i Sudom.

Potrebno je i češće pretresati ugostiteljske objekte u kojima se evidentno ponavljaju incidentne situacije. Ponovo ističem potrebu i hitnog rješavanja problema ustanova gdje bi osobe koje su pravomoćno osuđene bile upućene na izdržavanje te kazne, a ne da se te osobe slobodno kreću našim ulicama, bilo da se radi o punoljetnim ili maloljetnim licima i da kao povratnici čine još teža kaznena djela. Također, treba insistirati i na pooštravanju kaznene politike prema izvršiteljima tih kaznenih djela.

Sve češće čujemo da maloljetne osobe posjeduju oružje i to ne samo pištolje, nego i bombe i razne vrste pušaka. Također, maloljetnici su u posljednje vrijeme sve češći počinioci različitih krivičnih djela, a veliki broj njih su i povratnici u činjenju krivičnih djela. Kako, po Vašem mišljenju, riješiti problem maloljetničke delikvencije?

Kada je u pitanju maloljetnička delikvencija, prema statističkim podacima za tekuću godinu nije došlo do porasta maloljetničkog kriminaliteta. Međutim, potrebno je naglasiti da se maloljetne osobe u odnosu na ranije razdoblje pojavljuju kao počinitelji težih kaznenih djela, kao npr. kaznenog djela silovanja ili kaznenog djela bludne radnje. Također, primjetno je da maloljetni počinitelji prilikom izvršenja kaznenih djela sve češće upotrebljavaju oružje i opasno oruđe.

U pogledu suzbijanja maloljetničke delikvencije važno je istaći da nije dovoljno sankcioniranje maloljetnih počinitelja kaznenih djela već da je u svrhu rješavanja problema tog vida kriminaliteta nužno uspostaviti odgovarajuće društvene mehanizme i poduzeti mjere na širem društvenom planu kako bi se prevencijom otklonile ovakve pojave. Navedenoj tezi u prilog ide i činjenica da se u slučaju maloljetničkog kriminaliteta vrlo često radi o povratnicima, a koja činjenica ukazuje na nedostatak potrebnih socijalnih mehanizama, pomoću koje bi ove osobe mogle biti resocijalizirane i na adekvatan način reintegrirane u društvenu zajednicu.

Često se zbog sporosti procesuiranja određenih predmeta govori da neki predmeti u ladicama Tužilaštva stoje i po nekoliko godina. Kojim prioritetom Tužilaštvo uzima predmete u postupanje?

Osim pritvorskih predmeta koji po svojoj hitnosti imaju prioritet u radu tužitelja, tužitelji u svom radu prioritet daju i složenim predmetima iz sva tri Odjela, kao što su privredni kriminal, počinjena ubojstva i slično, a veoma bitno je rješavanje i “starih prijava” da ne bi nastupila zastara.

Nakon što je podignuta optužnica i nakon što je u sarajevskom Kantonalnom sudu počelo suđenje Brankoviću i Bičakčiću, građani stiču utisak da u BiH napokon nema više nedodirljivih. Da li sarajevsko Tužilaštvo vodi istragu protiv još nekih bh. političara za koje postoji sumnja da su počinili krivično djelo? Ako vodi, protiv koliko njih je otvorena istraga?

Pored predmeta koji ste Vi naveli Odjel za privredni kriminal vodi više složenih istraga u kojima su osumnjičene osobe koje su politički aktivne ili su ranije bile u politici. Međutim, detaljnije, vezano kako za imena tih osoba tako i za djela za koja se terete, Tužiteljstvo će ići prema javnosti nakon donošenja konačne tužiteljske odluke. Kako se tim predmetima daje prioritet, takav način rada Tužiteljstva jasno pokazuje da nema nedodirljivih osoba.

Dokle je stigla istraga o Razvojnoj banci, te da li će se uopće, i ako hoće, kada i protiv koliko osoba podići optužnica u tom predmetu?

U tom predmetu formiran je tim od četiri iskusna tužitelja koji kontinuirano rade u tom predmetu. Kako se radi o obimnom materijalu koji je uz dva izvještaja od strane Finansijske policije FBiH dostavljen ovom Tužiteljstvu potrebno je određeno vrijeme da se preduzmu potrebne radnje i donese tužiteljska odluka.

U presudi sarajevskog Kantonalnog tužilaštva u predmetu „Gaši i ostali“ navedeno je da Tužilaštvo nije uspjelo dokazati da je Gaši naručilac ubistva Ramiza Delalića Ćele. Također, ubistvo Taiba Torlakovića, Joze Leutara, Nedžada Ugljena i dalje su nerasvjetljena. Da li postoje bilo kakve indicije da će se ubistvo Delalića dokazati, te da će se ova tri rasvjetliti, odnosno, ima li Tužilaštvo nekih novih dokaza u ovim predmetima?

Postupajući Tužitelj je na oslobađajući dio presude Kantonalnog suda Sarajevo koji se odnosi na ubojstvo Ramiza Delalića uložio žalbu u kojoj je istakao sve potrebne zakonske razloge, a koje će cijeniti Vrhovni sud FBiH.

Zašto je uvijek ubistva osoba kriminogene prošlosti poput Delalića, ili, pak, visokih zvaničnika poput Leutara, teže rasvijetliti ili dokazati, nego kada su u pitanju ubistva osoba koje nisu odranije poznate policiji ili ne obavljaju neku od funkcija? Naime, ta se ubistva u većini slučajeva brzo rasvijetle?

Tačna je Vaša tvrdnja da se predmet “Leutar” nalazi za sada među neriješenim ubojstvima, međutim i na tom, kao i na drugim predmetima gdje ubojstva nisu do sada riješena, se intenzivno radi. Tako vezano za predmet “Leutar” Federalna uprava policije u suradnji sa ovim Tužiteljstvom preduzima određene radnje iz svoje nadležnosti. Obzirom na te aktivnosti koje preduzimaju navedene policijske strukture u suradnji sa Tužiteljstvom uvjerena sam da će i ta ubojstva biti riješena, a izvršitelji tih kaznenih djela kažnjeni.